Na početku se okupljenima obratila glavna direktorica HUP-a Irena Weber. Naglasila je da poslodavci pozdravljaju ambiciozno postavljene ciljeve strategije, za koje očekuju da će biti u potpunosti implementirani.

'Vjerujemo da će svi državni resori učiniti sve potrebno da bi Hrvatska 2032. bila zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća te digitalizirane javne uprave s personaliziranim javnim uslugama', rekla je Weber.

Navela je da prijedlog strategije dolazi u vrijeme u kojem se Hrvatska suočava s inflacijom, prijetećom recesijom i rastom cijena energenata.

'Za razliku od drugih tranzicijskih zemalja, nismo u potpunosti iskoristili razdoblje od završetka prethodne krize, od 2015. do danas, da osnažimo upravo one industrije koje nam mogu biti zamašnjaci u teškim vremenima kao što su ova danas', izjavila je Weber.

Posljednja ljestvica konkurentnosti pokazala je da naše ključne pokretače gospodarstva sputavaju, istaknula je čelnica HUP-a, nepovoljna investicijska klima, visoko opterećenje rada, nefleksibilno tržište rada i rigidan Zakon o poticanju ulaganja, jer sadrži previše administrativnih ograničenja i prepreka za ulaganje u digitalizaciju industrija 4.0.

'Rasterećenje rada je imperativ za naše gospodarstvo. Vlada je do neke mjere napravila rasterećenja, ali mi i dalje smatramo da to nije dovoljno. Inzistiramo na potpunoj reformi poreza na dohodak', rekla je Weber.

HUP traži da se neoporezivi osobni odbitak podigne na 5000 kuna, da se niža stopa poreza na dohodak smanji s 20 na 15 posto, a viša stopa od 30 posto primjenjuje tek na primanja od 50.000 kuna.

'Iznimno nam je važna promjena porezne politike kako bismo zadržali najbolje zaposlenike i privukli talente iz drugih zemalja', naglasila je Weber.

Dodala je i da HUP predlaže internacionalizaciju visokog obrazovanja kako bi se privuklo što više stranih studenata u Hrvatsku. Oni bi se tijekom studija uklopili u lokalnu zajednicu i ostali u Hrvatskoj. Time bi se, smatra direktorica HUP-a, donekle nadomjestio ogroman manjak visokokvalificirane radne snage.

Okupljenima se nakon nje obratio Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD). Taj je ured u suradnji s konzultantskom tvrtkom Deloitte izradio prijedlog Strategije digitalne Hrvatske 2032.

Digitalna transformacija proces je koji već traje, pa tako danas u Hrvatskoj, napomenuo je Gršić, više od 1.700.000 građana koristi platformu e-Građani, a ona postavlja nove standarde komunikacije između građana i javne uprave.

Strategija ima četiri strateška cilja. Prvi je razvijeno i inovativno digitalno društvo, drugi je digitalizacija javne uprave, zatim se želi postići da u Hrvatskoj imamo razvijene, dostupne i korištene širokopojasne mreže i 5G, a zadnji cilj je razvoj digitalnih kompetencija za život i rad u digitalnom dobu.

Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika udruge HUP-ICT, iznio je stavove te udruge o strategiji.

Istaknuo je da ICT sektor snažno podržava ciljeve strategije, ali da se još uvijek radi o dokumentu koji je potrebno konkretizirati.

'Sami ciljevi ništa ne znače ako nisu dobro poduprti konkretnim aktivnostima', naglasio je Đuranović.

Podsjetio je da je ICT sektor vrlo važan pokretač rasta cjelokupnog gospodarstva. Digitalna tehnologija, pokazala su neka istraživanja, pridonijet će BDP-u Europske unije čak do 2,2 trilijuna eura do 2030. godine.

'Kad je riječ o indeksu digitalizacije koji nas uspoređuje s drugim članicama EU-a, Hrvatska je iz godine u godinu u silaznoj putanji. Pali smo s 19. na 21. mjesto', upozorio je Đuranović.

Glavne kategorije DESI-jeva indeksa su ljudski kapital, integracija digitalnih tehnologija, povezivost te digitalizacija javnih usluga. Hrvatska je na začelju Europe za dvije kategorije, što govori, poručio je Đuranović, da moramo napraviti velik iskorak kako bismo dostigli druge europske zemlje.

'Ciljevi strategije su ambiciozni, ali ostvarivi. Udio ICT-a u BDP-u, koji je danas gotovo pet posto, do 2030. trebao bi biti 12 posto. Udio ICT stručnjaka sa sadašnjih 3,6 trebao bi narasti na više od osam posto', rekao je Đuranović.

Kako bi se napravio napredak u segmentu digitalne tranzicije gospodarstva, što se prvenstveno odnosi na mala i srednja poduzeća, Đuranović smatra da bi se trebala osigurati bespovratna sredstva EU-a kako bi se ubrzali ti procesi.

Što se tiče javne uprave, HUP-ICT traži veća ulaganja u proširenje državne informacijske infrastrukture kako bi se povećala kvaliteta pružanja usluga javnih servisa.

Kao glavne probleme u razvoju širokopojasnih mreža Đuranović je istaknuo prevelike parafiskalne namete i neprilagođene propise o gradnji.

'Ove godine napravljeni su u tom dijelu veliki pomaci, ali još uvijek postoje dijelovi Hrvatske u kojima je nemoguće graditi bazne stanice zbog jako restriktivnih prostornih planova', rekao je Đuranović.

Upozorio je i na to da će veliki ruralni dijelovi Hrvatske ostati nepokriveni mrežom velikih brzina jer ne postoji komercijalni interes za gradnju infrastrukture. Za njih, smatra on, također treba osigurati sredstva EU-a.

Nakon njegova izlaganja uslijedio je panel na kojem su sudjelovali Bernard Gršić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović i državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš. Oni su izvijestili okupljene o tome što je svaki od njihovih resora dosad napravio u procesu digitalizacije društva.