sektor u problemima

Stari i nemoćni u brigama: Dobrostojeći građani u jeftine javne, hitni slučajevi u skupe privatne domove. Trebaju li nam vaučeri?

29.03.2023 u 18:13

Bionic
Reading

Situacija u domovima za starije sve je teža. Manjak kapaciteta, rast troškova poslovanja i problemi s radnom snagom samo su neke od muka koje pritišću upravitelje domova za starije. Zbog brojnih nelogičnosti u sustavu nema dovoljno mjesta u javnim domovima, a privatni sve teže posluju jer ne mogu naplatiti ekonomsku cijenu usluge. Provjerili smo što čini država i koja rješenja predlažu privatnici kako bi se stvorio održiviji i pravedniji sustav zbrinjavanja starijih i nemoćnih

Zbog velikog porasta troškova, domovi za starije osobe najavili su podizanje cijena svojih usluga do 20 posto. U nezavidnoj situaciji našli su se i društveni i privatni domovi jer im sve veći jaz između ekonomske cijene usluga i cijene koju mogu naplatiti svojim korisnicima dovodi u pitanje održivost poslovanja.

Prema riječima Pave Ćorluke, predsjednika HUP-ove Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi, ekonomska cijena za treću kategoriju smještaja, koju koristi najveći broj štićenika, iznosi oko 1400 eura, a cijena koju plaćaju u privatnim domovima u prosjeku je 814 eura.

U javnim domovima, kojima upravljaju lokalne jedinice uprave i samouprave, cijene su niže, ali njihove usluge su subvencionirane. Primjerice, u zagrebačkim domovima cijena za istu kategoriju smještaja u prosjeku se kreće od 500 do 600 eura.

Ćorluka ističe da se domovi sve teže nose s rastom troškova. 'Da država nije uskočila mjerama pomoći kojima je zamrznuta cijena energije, dio domova bio bi zatvoren', kaže.

VLADIN AKCIJSKI PLAN

U pripremi gradnja osam centara za starije osobe

U sklopu akcijskog plana za razvoj socijalnih usluga za razdoblje 2021.-24., Vlada je zacrtala izgradnju osam centara za starije osobe s ciljem osiguravanja primjerenih usluga za njih na područjima na kojima te usluge nisu dostatne. Novi centri trebali bi omogućiti dostupnost u korištenju raznovrsnih izvaninstitucijskih usluga radi poboljšanja kvalitete življenja u vlastitom domu, osiguravanje integrirane socijalne i zdravstvene skrbi na primarnoj razini te usluge smještaja za 800 korisnika kojima je zbog otežane funkcionalne sposobnosti i narušenog zdravstvenog stanja potrebna pomoć u punom opsegu. Za tu svrhu osigurano je 129 milijuna kuna, a većina aktivnosti trebala bi se provesti u ovoj i idućoj godini.

On upozorava na nepravednost sadašnjeg sustava u kojem svi imaju pravo koristiti povlaštene cijene u društvenim domovima. 'Imamo klasu povlaštenih ljudi koji koriste subvencionirani smještaj u društvenim domovima, a mogli bi platiti punu cijenu', kaže Ćorluka.

Liste čekanja vjerojatno su jedna od prvih asocijacija na domove za starije i nemoćne. Sustav je takav da je glavni kriterij za prijem u javni dom vrijeme prijave. Primjerice, vitalna osoba koja se prijavila prije 10 godina ima pravo na javni dom, a nepokretna osoba koja hitno treba smještaj, ali se prijavila kasnije, mora ići u privatni dom.

Ćorluka kaže da bi trebalo biti obrnuto. 'Javni domovi prvenstveno bi trebali biti namijenjeni hitnim slučajevima koji trebaju punu zdravstvenu njegu i skrb, a starije osobe koje se u potpunosti mogu brinuti o sebi trebale bi koristiti usluge privatnih domova', pojašnjava.

Ističe da sada nepokretne osobe i njihove obitelji skupo plaćaju smještaj u privatnim domovima, a kao porezni obveznici istovremeno sufinanciraju smještaj pokretnih osoba u javnom domu. Da apsurd bude veći, takvih je najviše u javnim domovima. Pritom su mnogi od njih dobrostojeći građani koji bi mogli plaćati privatni dom.

Zbog problematičnog sustava nema dovoljno mjesta za potrebite u javnim domovima, a oni privatni sve teže posluju jer ne mogu naplatiti ekonomsku cijenu usluge.

Ćorluka vidi i neke pozitivne promjene, ali boji se da sve to presporo ide. 'U Ministarstvo su došli mlađi ljudi i svjesni su da su potrebne korjenite promjene u sustavu. Pomak je napravljen uvođenjem četiri kategorije korisnika smještaja', kaže. U pripremi je i novi pravilnik o metodologiji za utvrđivanje cijena usluga te bi trebao osigurati jednak pristup svim pružateljima usluga u mreži te postizanje cijene koja prati kvalitetu pružene usluge.

Cilj bi trebao biti da smještaj u javnim domovima dobiju oni koji doista nemaju drugo rješenje te da se smanje liste čekanja, a da država sudjeluje u plaćanju cijene samo za one financijski najugroženije.

  • +5
Umirovljenici Izvor: Cropix / Autor: Duje Klaric / CROPIX

Jedno od mogućih rješenja za koje se zalaže Hrvatska udruga poslodavaca je uvođenje vaučera koji bi omogućili zdravu konkurenciju među domovima. Korisnici koji imaju pravo na subvenciju prema imovinskom cenzusu dobili bi vaučer odgovarajuće vrijednosti i mogli bi ga iskoristiti za plaćanje, neovisno o tome jesu li smješteni u privatnom ili javnom domu.

To bi omogućilo ujednačavanje uvjeta smještaja u domovima u pogledu cijene i kvalitete.

Ćorluka se zalaže i za uspostavljanje centraliziranog sustava prijema korisnika, odnosno jedinstvenu i transparentnu listu čekanja za sve domove koji pružaju istu razinu skrbi.

Na taj način stvorile bi se pretpostavke za pravedniji i održiviji sustav. No bez obzira na uređenje sustava, Ćorluka naglašava da će županije i gradovi morati više sudjelovati u financiranju domova s obzirom na rast troškova i činjenicu da sve manji broj umirovljenika može pokriti cijenu smještaja.