25 POSTO INVESTICIJA

Pregled AI ekosustava u regiji: Provjerili smo kako stoji Hrvatska i što muči tvrtke

31.10.2023 u 21:30

Bionic
Reading

Hrvatske tvrtke koje razvijaju AI rješenja privukle su četvrtinu ukupnih investicija u srednjoj i istočnoj Europi (CEE), prema nedavnom izvješću objavljenom na tehnološkom portalu The Recursive, koji nam je ustupio ove podatke. Od ukupno 8,2 milijarde dolara investicija u AI tvrtke u CEE regiji do kolovoza ove godine, hrvatske tvrtke su privukle 2,05 milijardi dolara, a primjetan je i sve veći interes međunarodnih ulagača U protekle tri godine, AI tvrtke u CEE regiji privukle su više od polovice ovog iznosa, odnosno 4,2 milijarde dolara

No autori izvješća naglašavaju da se AI ekosustav u CEE regiji još uvijek nalazi u svojim počecima. Analizirano je više od 1100 AI tvrtki, pri čemu njih 40 posto dobiva početna i srednja ulaganja (pre-seed i seed), dok samo 13 posto tvrtki uspijeva privući financiranje u kasnijim fazama razvoja. Također, prosječan iznos investicija u svim fazama iznosi milijun dolara, što ukazuje na to da su neki startupi dobili znatna sredstva, dok većina posluje s znatno manjim kapitalom.

No, pomaka ipak ima - više od 75 AI tvrtki iz regije prikupilo je najmanje 10 milijuna dolara sredstava, a 24 AI startupa 50 ili više milijuna dolara.

Pokazuju to, među ostalim, rezultati i podatci opsežnog izvješća o stanju, trendovima i analizi razvoja umjetne inteligencije u regiji srednje i istočne Europe (CEE), među ostalim i za Hrvatsku, koje je predstavio tehnološki portal The Recursive. Kako navode, u CEE regiji posluje preko 900 aktivnih AI startupa, od čega više od 130 čine startupi u Hrvatskoj.

Hrvatske tvrtke prikupile 25 posto investicija

'Puno prije nedavnog globalnog procvata umjetne inteligencije, Hrvatska je bila kolijevka za neke od najpoznatijih europskih kompanija umjetne inteligencije. Imena kao što su Rimac Automobili, Infobip, Reversing Labs, Gideon, Photomath nisu samo priče o uspjehu, već su svjedoče o inovacijskom potencijalu i tehničkoj snazi koju je regija ponudila svijetu', navode autori izvješća.

Dosad je uloženo 8,2 milijarde dolara u AI tvrtke u CEE regiji, a primjetan je i sve veći interes međunarodnih ulagača. Od toga su hrvatske tvrtke, dakle, prikupile 2,05 milijardi dolara. Zanimljivo je i da više od 30 posto startupa iz regije svoja sjedišta imaju u razvijenijim startup središtima poput Sjedinjenih Država (SAD) i Ujedinjenog Kraljestva, premda im je i dalje veći dio tima u srednjoj i istočnoj Europi.

Kako se navodi u analizi, istraživačka i obrazovna infrastruktura i dalje su izazov, kao i potreba za fleksibilnom i prilagodljivom regulativom u svjetlu Europskog zakona o umjetnoj inteligenciji. Nedavni vrhunac bio je krug financiranja od 60 milijuna dolara za grčku tvrtku Causaly, čiji je cilj ubrzati biomedicinska otkrića.

Ostale industrije sa značajnom aktivnošću umjetne inteligencije uključuju financije, marketing, prodaju i korisničku službu, a i kibernetička sigurnost bilježi porast.

Zdravstvo i znanosti o životu ističe se kao industrija s najviše AI inovacija u CEE regiji. S više od 150 startupa koji rade na raznim AI alatima, industrija je zajednički prikupila više od 650 milijuna dolara. Primjene uključuju dijagnozu i terapiju, optimizaciju medicinskih podataka i upravljanje procesima, podršku u skrbi za pacijente, napredak u istraživanju i razvoju lijekova te osnaživanje pacijenata da proaktivno brinu o svom zdravlju.

Nije sve ružičasto

Protekle tri godine bile su ključne za AI tvrtke u CEE, s ukupnim financiranjem od 4,3 milijarde dolara, što je više od svih prethodnih financiranja u povijesti zajedno. Međutim, nije sve ružičasto; mnogi startupi u ranoj fazi još uvijek se bore da osiguraju financiranje, navode autori izvešća.

Još uvijek postoji značajan jaz između broja startupa koji su proveli početnu rundu i onih koji dođu do serije A. Osim toga, čini se da u regiji postoji ograničen apetit za ulaganje u temeljne modele umjetne inteligencije koji su obično kapitalno intenzivniji.

'S ljepše strane, postoji više od 120 VC-ova u regiji koji aktivno ulažu u AI startupe, iako je manje od 30 posto njih specijalizirano za AI ili duboku tehnologiju. U porastu je i broj međunarodnih investitora koji ulažu u lokalne startupe, primjerice Sequoia Capital, Accel, Index Ventures, Lightspeed Venture Partners, Dawn Capital i Atomico.

Iako je Srednja i Istočna Europa tradicionalno poznata po snažnom tehnološkom talentu, budućnost bi mogla predstavljati izazove. Postoji ograničen broj institucija koje pružaju prilike za obrazovanje i istraživanje u dubinskoj tehnologiji i umjetnoj inteligenciji, što dovodi do toga da lokalni talenti često uspijevaju u inozemstvu (a ne u regiji).

Izazov je i nepostojanje odgovarajuće nacionalne strategije umjetne inteligencije u većini zemalja. Imajući to na umu, 51 posto anketiranih AI tvrtki tvrdi da je politika usmjerena na inovacije ključna za razvoj ekosustava. U svjetlu Europskog zakona o umjetnoj inteligenciji, većina tvrtki i sudionika ekosustava vjeruje u potrebu za prilagodljivom i fleksibilnom regulativom', navode autori studije.

Ivan Jurišić, partner u SQ Capitalu, rekao je za The Recursive da primjećuje veliki interes investitora za područje umjetne inteligencije, a mnogi startupi su usmjereni na uvođenje AI u svoje proizvode ili se potpuno preusmjeravaju prema AI tehnologiji. Međutim, naglašava potrebu da investitori razlikuju funkcionalnosti AI-ja i proizvode/tvrtke s integriranom AI tehnologijom. U usporedbi sa zapadnom Europom, Jurišić smatra da se prilike za osnivače u regiji CEE izjednačavaju s onima na zapadu.

Kao izazove u ulaganju u umjetnu inteligenciju, Ivan spominje regulatornu neizvjesnost i nedostatak stručnjaka u ovom području. Smatra da će budući uspjesi biti povezani s područjima u kojima generativna umjetna inteligencija već donosi povećanu produktivnost, kao što su dohvat kupaca, korisnička služba, razvoj softverskih proizvoda te istraživanje i razvoj.

Također, Ivan navodi da je fond SQ Capital trenutno u prvoj godini poslovanja i ima šest tvrtki, od kojih većina koristi AI funkcionalnosti unutar svojih proizvoda.

Vjeruje da će regulacija AI-a biti potrebna kako bi se uspostavile norme i okviri industrije te kako bi se riješila pitanja poput autorskih prava, privatnosti podataka i etičkih aspekata. Standardizacija zakonodavstva može pomoći u izgradnji povjerenja javnosti i olakšati globalnu primjenu regulacija, smatra Jurišić.

Kako bi se poboljšala inovacija potaknuta AI u regiji, Ivan ističe promjene u lokalnom poduzetničkom mentalitetu i naglašava uspješne priče iz regije, kao što su Infobip, Rimac i Photomath. Također, naglašava pomak prema STEM područjima u obrazovanju kao važan faktor za napredak u području umjetne inteligencije.

Kako je naveo u razgovoru za The Recursive, Mislav Malenica iz udruge CroAI (Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju) i osnivač Mindsmithsa, zabrinut je zbog nedostatka obrazovanja i iskustva u području umjetne inteligencije (AI). Naglasio je da AI tehnologija postoji već desetljećima i da ljudi često prepoznaju trendove bez dubljeg razumijevanja. Malenica je pritom istaknuo potrebu za boljim obrazovanjem kako bi se pravilno razumjela AI tehnologija i njezin potencijal.

CroAI, osnovan 2019. godine, danas je usmjeren na potporu inovacijama i izgradnji snažne zajednice koja potiče eksperimentiranje i hrabre ideje. Malenica također naglašava nedostatak mentalnog sklopa za suradnju i inovaciju u regiji te potrebu za promjenom tog obrasca razmišljanja, kako bi se ostvario napredak u umjetnoj inteligenciji.

Što se tiče zakonodavnih napora u EU-u i SAD-u, Mislav je, kaže, razočaran regulativama koje su postale prekomjerne i stvaraju neizvjesnost za male tvrtke i startupe koji žele razumjeti kako da se pravilno odnose prema AI tehnologiji. Smatra da trenutačni zakoni nisu poticajni niti ispunjavaju stvarne potrebe zajednice koja želi koristiti AI na odgovoran način.

Hrvatsku i dalje, kaže, vidi najboljim mjestom za život - da ljudi ovdje rade, grade. No pritom napominje: 'Morate se baviti prodajom u SAD-u. Ako stvaraš u Hrvatskoj i širiš se organski u Austriju, Bosnu, Italiju i tako dalje - tako se ne dominira svijetom. Stogao bih rekao da je Hrvatska sjajno mjesto gdje ljudi grade neke od najuzbudljivijih tehnologija na svijetu, ali na kraju želite sudjelovati u najvećem gospodarstvu na svijetu koje zapravo prihvaća inovacije na najbolji mogući način', ustvrdio je.

Vedran Cindrić, osnivač i direktor Trebllea, u razgovoru za The Recursive ustvrdio je da investitori konačno prepoznaju bogat inženjerski talent u regiji, s posebnim fokusom na Hrvatsku. Njegova tvrtka Treblle pomaže inženjerskim, proizvodnim i DevOps timovima da brže izgrade, isporuče i održavaju API-je temeljene na REST-u. Ideja za Treblle proizlazi iz vlastitog iskustva, kada je Vedran primijetio potrebu za alatom koji bi olakšao korištenje API-ja. Osim toga, želio je demokratizirati pristup API-jima i njihovim podacima.

Nedavno su lansirali AI alat po imenu Alfred, koji automatski generira dokumentaciju za API i omogućuje korisnicima postavljanje pitanja o API dokumentaciji. Ta ideja proizlazi iz želje za pametnim korištenjem umjetne inteligencije, a Alfred pomaže korisnicima u boljem razumijevanju.

Treblle je počeo s fokusom na API interoperabilnost, ali je dodao i sigurnosni proizvod kao odgovor na potrebe tržišta. Trendovi koje prate uključuju sigurnost i sigurnosne aspekte API-ja.

Što se tiče ekosustava AI inovacija u Hrvatskoj, Cindrić kaže da postoje brojne uspješne tvrtke koje privlače investicije, ali također postoje i izazovi i neuspjehi. Investitori sve više prepoznaju potencijal inženjerskog talenta u Hrvatskoj, što potiče rast i razvoj startupa u regiji, istaknuo je Cindrić za The Recursive.

Komentirao je i suradnju AI startupa i hrvatske vlade za koju kaže - da se ne događa, što smatra negativnom stavkom. Osvrnuo se i na važnost potpore investitora.

'Mislim da smo bili jako sretni što smo rano pronašli investitore koji su nas samo podržavali od prvog dana, a zatim i nove američke investitore koji su uložili sedam milijuna u našem zadnjem krugu. Tu imamo puno slobode i dopuštaju nam da pokrećemo proizvod i sve pokrećemo bez ruku. Mislim da je potrebno puno povjerenja koje treba doći s obje strane i to je nešto na čemu radite, a ne dolazi samo po sebi. Mislim da je, otkad sam počeo 2020. godine, došlo do ogromnog porasta investitora u Hrvatskoj', ustvrdio je.