RETRO

Juga kroz dim cigarete

Objavljeno: 17.04.2011 11:00 / Kristian Benić

Foto: Ostale fotografije shutterstock / Sven Schermer

Prije nego što se znalo za poguban utjecaj cigareta na zdravlje, pušenje je bilo promovirano kao stil života uz koji mnogi od nas vežu svoje najranije uspomene. Kako (i zašto) se pušilo u Jugoslaviji, za vas je istražio Kristian Benić

Prekopate li po starom obiteljskom albumu, neće vam promaći zatamnjeni ambijent, intenzivna prevlast smeđih nijansi, čupavci (...). Ipak, kako fotografije (još) ne možemo mirisati, izmiče nam sastavni element tadašnjih domova - miris duhana. Dok danas u seriji Momci s Madisona enormnu količinu i neobične situacije pušenja gledamo kao 'ljubičastu kravu', vrijedi rekonstruirati sliku domaćeg svijeta kroz dim cigarete.  

Pušiš kao Amer

Godine 1957. prosječna godišnja potrošnja duhana po glavi stanovnika u SAD- u iznosila je 4 000 grama! Obilna konzumacija cigareta činila je sastavni dio životnog stila nacije prepune samopouzdanja nakon ratnog trijumfa - Winstonove cigarete pušili su čak i Flinstonesi, Camel je, bar prema reklamama, osvojio tržište liječnika, a 'It's toasted' Lucky Strike ženama poručio da njihove cigarete osiguravaju vitku liniju. Od sredine pedesetih godina marketinška bitka dobiva nove okvire kroz liječnička izvješća koja su prvi put kategorički utvrdila korelaciju pojave tumora i pušenja. Ubrzo cigarete dobivaju natpis o štetnosti konzumacije, a 1970. Nixon potpisuje famoznu zabranu reklamiranja duhana na TV-u.  

Zeta u amerikanskom pakiranju

Pušenje cigara činilo je sastavni dio imidža čelnika države, a odrastalo se na partizanskim filmovima u kojima mladi borci drugarski dijele posljednje ostatke duhana. Upravo je filmska kultura sačuvala najljepše ilustracije uloge cigarete u životnom stilu - bacimo pogled na 'Martina u oblacima' iz 1961. u kojem, osim glavnog junaka, puše zaručnica Zorica, kućepaziteljica, poduzetni stric te genijalni prevarant koji s frajerskim stavom puši 'Zetu, ali u amerikanskom pakiranju'. A to doista nije bila fikcija. Živući zaposlenici iz pedesetih i šezdesetih potvrđuju, a sjetimo se i svjedočanstva starog copywrightera Johana Sartorija, u uredu, na sastancima, druženju pušili su kao blesavi!

Ograničenja su bila izuzetak, a ne pravilo - profesor je, ako je htio, mogao slobodno zapaliti na hodniku pred učenicima, cigarete nisu bile ispisane dramatičnim natpisima, starosna granica kupca nije postojala... Zabrana pušenja, kada je i isticana, isprva nije bila motivirana medicinom, već bontonom - nije bilo u redu pušiti u kazalištu, kinu, javnom prijevozu, a pomalo neobično prva svjedočanstva kažu i na prvim rock plesnjacima. 'Stojeći na jednome mjestu, oni se trzaju, savijaju u pasu, zabacuju glave i frizure i dok ih tako promatrate, shvatit ćete da je ova generacija dobro građena i da će dugo živjeti... Plesnjaci imaju svoje zakone i njih se svatko mora držati. U principu je zabranjeno pušiti u dvorani. Ako se nađe neki nedorasli mladić koji želi pokazati svoje herojstvo kršenjem tog propisa, bit će kažnjen, drastično, odstranjivanjem s plesnjaka.'

Po šumama i gorama

Sredinom šezdesetih Jugoslavija je imala 15 tvornica duhana u kojima se stvaralo čak 145 brendova cigareta, pa su i 'stručnjaci' smatrali da smo po tome 'najjači na svijetu'. Godišnje je nastajalo 25 milijardi cigareta, dok je doista popušeno oko 23 milijarde. Dio proizvođača je 'skromnom' brojkom bio nezadovoljan smatrajući da konzumaciju treba podignuti na 35 milijardi! Najjači brendovi dolazili su iz Sarajeva, Niša i Zagreba, dok tek osamdesetih TDR izrasta u najvećeg izvoznika. Poznavati nazive domaćih cigareta moglo je značiti dobru ocjenu iz geografije jer do kraja šezdesetih malo koji brend nije nosio ime prema rijekama, jezerima, planinama, gradovima... Tron najprodavanije, u pojedinim godinama i s preko četrdeset posto udjela, godinama je pripadao Dravi, zapamćenoj po izrazitoj snazi od 2.30 posto nikotina, ali i najnižoj cijeni.  Ostatak 'geografske ekipe' činili su legendarna Drina, Morava, Opatija, Ohrid, Zagreb, Ibar, Zeta, Plitvice, Hercegovina, Jadran, Primorka... Krajem šezdesetih pastoralni motiv više nije bio dovoljno prepoznatljiv, pa cigarete dobivaju i inovativnije nazive nadahnute stranom praksom - Tvornica duhana Zagreb stvara Trubadur i Ambasadu, a kombinat iz Novog Sada Amor, Golf i Reli. U isto vrijeme stižu i popularne 'amerikanske cigarete' -  1970. Phillip Morris postiže ugovor s Fabrikom duhana Sarajevo, pa iz pogona koji stvaraju Drinu dolazi i kultni Marlboro!  

Djeco, cigarete dijele automobile!

'Zapalite sami, ponudite prijateljima, Učku', poručivalo je geslo Tvornice duhana Rovinj. 'Kad ti je teško pri duši, ti cigaretu Zagreb puši', još su emocionalniji bili iz zagrebačke tvornice, a da  'muškarci ne gube na muškosti kad se povode za ženskom modom, niti kad puše Jaderu' dokazivala je cigareta za žene Jadera. Sve veći broj brendova zahtijevao je intenzivniju participaciju reklamne industrije - dok je prvotno bilo dovoljno staviti neugledni natpis 'pušači, stigla je nova cigareta', kao što je to za Ohrid poručila tvornica iz Skoplja, nove pušače privlačilo se na sve inovativnije načine. Najfascinantnija ilustracija nesklada s našim vremenom slučaj je austrijskih Milde Sorte cigareta. U trenutku ulaska na domaće tržište, u suradnji s Plavim vjesnikom, magazinom čiju publiku su uglavnom činila djeca i mladi od 10 do 18 godine, Milde Sorte organizira promidžbenu akciju -  Plavi Vjesnik objavljivao je kupone čije izvlačenje se održavalo uz nastup Arsena Dedića i Kemala Montena, a najsretnijeg čitatelja čekao je automobil Cimos Buggy!  Naravno, nagradne igre ovisile su o vrsti potrošača - u isto je vrijeme novosadski kombinat za 50 poslanih praznih kutija njihovih cigareta pružao šansu za dobivanje Zastave 850 i - traktora!

Žena pušač

Šezdesetih je zamijećeno da 'danas žena mnogo i često puši kao da bi htjela nadoknaditi svo ono vrijeme u kojem je muškarac imao prednost'. Doista, žena s cigaretom u ustima predstavljala je oslobođenje od ograničenja i trenutak izjednačavanja s muškarcima. Ipak, rang muškarca s 'ljutom' Dravom nije dosegnut - savjetnici ženskih magazina preporučili su laganu kvalitetu duhana, neuvlačenje dima i pušenje cigaršpicom, a kako su to godine u kojima Twiggy dobiva naslovnice, zapaženo je da cigarete pozitivno utječu na mršavljenje. Muškarci su pak pratili savjet da se u društvu cigaretom uvijek prvo ponudi ženu, a, naravno, pravi kavalir uvijek priskoči sa šibicama.

Zdravlje i omladina

Prvi domaći tekstovi o štetnosti pušenja javljaju se praktički u isto vrijeme kao i u SAD-u. Antipušački stav nije bio agresivan, već je zbog nesvjesnosti od opasnosti  preporuka uglavnom bila 'svesti pušenje na mjeru vlastitog organizma', a prostor su dobivali čak i argumenti da je povećan broj tumora logičan zbog sve dužeg životnog vijeka. Godine 1968. među zagrebačkim srednjoškolcima provedeno je pionirsko istraživanje o pušačkim navikama, pri čemu je 86 posto njih reklo da je pušenje štetno, ali ih samo petina nikada nije zapalila cigaretu! Tvornice duhana prisiljene su na nova rješenja - uveden je filter kojeg do tada uopće nije bilo (!) po čemu su neke popularne cigarete poput kultnog Filtera 57, Filtera MT i Filtera 160 dobile i ime. Estetske posljedice pušenja također je valjalo sankcionirati -  Saponia stvara Kaukor, pjenušavu zubnu pastu 'koja rješava nikotinsko žutilo zubi i neugodan dah', a Pliva Pepermint bombone koji 'osvježavaju dah'. No prava priča bile su LD cigarete iz Niša - osim što im je znak bio samo misteriozan upitnik, bile su to prve jugoslavenske cigarete s ekstraktom ljekovitog bilja za koje se tvrdilo da su 'blage, ne izazivaju smetnje na dišnim organima ni pri većim količinama, a  pogotovo pogađaju ukus mladih'. Zbog manje količine nikotina i kombinacije s ljekovitim biljem doživljavane su bezopasnima, pa ih je već u prvoj godini prodano 400 milijuna komada!

 

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu