JURICA SAVJETUJE

Kako se zaštititi od bakterije E. coli

09.06.2011 u 20:51

Bionic
Reading

E. coli, bakterija koja trenutno luduje našim kontinentom, u trenutku pisanja ovog članka ubila je nešto manje od trideset ljudi. Ne zna se hoće li se zaraza proširiti do nas, a dok ministar poljoprivrede uživa u jedenju salate pred medijima, Jurica vam savjetuje kako spriječiti ili bar smanjiti rizik od zaraze

Bezopasni sojevi bakterije E. coli inače su dio crijevne flore svih životinja i ljudi u čijim crijevima normalno živi. Primjerice, E. coli proizvodi kompleks vitamina B i vitamin K. Određeni sojevi tog organizma mogu uzrokovati ozbiljne probleme, a u nekim slučajevima paralizu ili čak smrt zbog hemolitičko-uremijskog sindroma (postotak smrtnosti kod HUS-a je 5-10 posto). Nažalost, soj Escherichia coli O104:H4 iznimno je opasan i u vrlo malim količinama te je upravo zato bitno da naučimo kako spriječiti, odnosno smanjiti širenje zaraze pametnim ponašanjem tijekom svakodnevice.

E. coli se širi na nekoliko načina - kroz vodu, hranu, ljudske ili životinjske fekalije ili kontaktom s ljudima ili životinjama koji takav soj nose u crijevima.

Životinje se ne testiraju redovito na sve sojeve bakterije E. coli jer se najčešće testira na one sojeve koji mogu ugroziti zdravlje životinje. Zbog toga se može dogoditi da je životinja nositelj bakterije E. coli bez ikakvih vidljivih simptoma ili bolesti. Zato bi bilo najbolje svakoj životinji, tj. govedu ili stoci pristupati kao da su inficirane. Također bih upozorio da je bitno pridržavati se podjednakog opreza ukoliko posjećujete zoološke vrtove, farme ili sajmove gdje bi sami ili vaša djeca mogli dirati/maziti spomenute životinjske grupe.

Simptomi variraju od pojedinca do pojedinca. Neki će imati proljev, dok će većini započeti tako te se vremenom pretvoriti u krvavi proljev, ponekad i sa sluzi. Tek polovica oboljelih će osjećati jaku mučninu i povraćanje. Kod većine su prisutni jaki grčevi. E sad, najnoviji soj bakterije E. coli je ujedno i najjači čime se spomenuti simptomi nadaleko pojačavaju. Zavisno do tipa soja kojim je pojedinac zaražen – testiranje se vrši obradom urina, krvi ili ostalih tjelesnih tekućina – može se započeti liječenje, koje ne bi u svim slučajevima trebalo biti tretirano antibioticima ili lijekovima za kontrolu proljeva jer bi mogli pogoršati trenutno stanje.

Prevencija

Kao kod većine zaraznih bolesti, najvažnija je osobna te higijena ljudi oko vas.

•   Perite ruke kao da nema sutra. Operite ih ne jednom, već dvaput u toploj vodi i sa dosta sapunice u trajanju od bar 20 sekundi. Ukoliko nemate pristup provjereno čistom sanitarnom čvoru, svakako nosite sa sobom vlažne dezinfekcijske maramice ili gelove i pratite upute s pakiranja.

•   Pijte/jedite isključivo pasterizirane sokove, mlijeko te mliječne proizvode.

•   Izbjegavajte sirovo (npr. tatarski biftek) te nedovoljno kuhano meso poput slabo ili srednje pečenog odreska. Sredina pečenja mora postići između 70-80 celzija da bi se ubili mikroorganizmi i meso ne bi smjelo biti ružičasto, a sokovi moraju biti prozirni. Kupite termometar za meso i njime tijekom pečenja provjerite meso. Isto vrijedi i za ribu te meso peradi – moraju biti sasvim skuhani.

•   Naročito pazite kod kupovine mljevenog mesa jer ne znate koji su dijelovi životinje mljeveni i moglo bi se raditi o dijelovima koji su bili blizu crijeva ili analnog otvora. Radije zamolite mesara da vam pred vlastitim očima samelje komad mesa koji ste odabrali.

•   Ne otapajte zamrznute namirnice na kuhinjskim plohama i ne ostavljajte ih dugo izvan hladnjaka – što prije ih nakon kupovine stavite na hladno.

•   Perite daske za rezanje, pribor za rezanje/kuhanje i sve površine s vrućom vodom koristeći (po mogućnosti biološki razgradiv) deterdžent.

•   Ako putujete, pijte isključivo vodu iz tvornički zatvorenih boca koje ste sami otvorili te izbjegavajte led, salate ili voće koje niste sami dobro oprali i ogulili. Pijte tople napitke koji su konzervirani, u tetrapaku ili koji su proključali tijekom pripreme.

•   Tijekom izbijanja zaraze jedite isključivo dobro prokuhana/pečena jela u restoranima ili ih sasvim izbjegavajte ako niste sigurni u razinu higijene kuhinje ugostiteljskog objekta.

•   Voće i povrće, svejedno jeste li ga kupili na tržnici ili u supermarketu, kao što je svejedno i piše li na pakiranju da je već oprano, dobro namačite i perite. To nije bitno samo kod trenutnog soja bakterije E. coli, nego i za ostale sojeve te, ali i drugih bakterija. Uostalom, najčešći izvor zaraze je gnojivo kojim se tretiraju polja tijekom uzgoja.

Infekcija bakterijom E. coli se može zamijeniti običnim proljevom, ako se nije napravilo valjano testiranje. Bitna razlika je vrijeme inkubacije do prvih simptoma trovanja. Veći dio bakterija koje uzrokuju smetnje probavnog trakta mogu se pojaviti već par sati nakon jela, a bakteriji E. coli treba pet do osam dana da bi se pojavili simptomi. Ukoliko primijetite neke od simptoma, svakako provjerite ima li krvi u stolici i brže-bolje uputite se na hitnu.

Dodatni savjet:

U čistom sudoperu ili posudi pomiješajte jednak omjer vode i alkoholnog octa. Namačite povrće i voće pet do deset minuta. Dobro isperite četkom koju ste prije i poslije upotrebe dobro oprali u sapunici i vrućoj vodi.