RETRO

Yu televizija

Objavljeno: 23.10.2011 10:00 / Kristian Benić

Foto: Ostale fotografije arhiv / arhiv

Klinci zure u TV, i to po cijeli dan, oči su im četvrtaste kao ekran, pjevao je ljuti Štulić još kasnih sedamdesetih, a Igor Mandić kroz kolumne u Startu i VUS-u komentirao mcluhanovskim rječnikom fenomen njezine raširenosti. U ovoj rubrici nebrojeno puta spominjali smo ih u različitim kontekstima, no Kristian Benić posvetio se sada samo njima - domaćim televizorima

Jedan od ljepših trenutaka tijekom provođenja grupa osnovnoškolskih klinaca kroz muzej računalstva i informatičke kulture Peek & Poke leži u njihovom začuđenom izrazu lica prilikom dobivene informacije o njima potpuno nepoznatim elementima prošlosti. Upravo je takav slučaj nakon što uoče TV RIZ 202, prikladno ukrašen tabletićem i gondolom! Crne boje, dizajniran kao da je dio drvenog namještaja, a ne elektronski uređaj, očima naviknutima na LCD predstavlja pravi šok. Kada se tome pridruži informacija da je iz domaće tvornice, čuđenju nema kraja - pa ne rade li oduvijek sve Kinezi?!   

U sjećanjima Lade Pohara iz sredine pedesetih godina, prvog direktora TV Ljubljane, ostala je zapisana skepsa o ideji upuštanja u proizvodnju televizijskih aparata - osim sumnje u mogućnosti samih tvornica, inženjera (...) prisutna je bila i klasična kritika zapadnjačkog konzumerizma. Ipak, Pohar je tada zbog 'viših ciljeva' s grupom suradnika odlučio iz Italije prošvercati televizijski prijemnik koji je carina naumila zaplijeniti. Tek dodatno objašnjenje da je prijemnik namijenjen za dnevni boravak samog Maršala otvorilo je put bezbolnom ulasku! Tito se tada na dnevnoj bazi, doduše gledajući uz smetnje samo strane programe, mogao i sam uvjeriti u njezine užitke, pa ne čudi da se već 1957. godine nalazi na odličnoj fotografiji tijekom gledanja sa suradnicima prve domaće televizije s ljubljanskog Inštituta za elektrozveze!

Evo što je TV! 

Relativno brzo u akciju masovne proizvodnje televizijskih prijemnika uključili su se dotadašnji relevantni proizvođači radija - zagrebački RIZ, banjalučki Rudi Čajavec i Elektronska industrija Niš, potom slovenska Iskra, dok je vrhunac slijedio sedamdesetih, kada Gorenje kupuje tvornicu Körting u SR Njemačkoj, iz koje se na tržište godišnje plasiralo 170.000 televizora! Osim dodatnog impulsa formiranju domaće pop-kulture, produkcija televizijskih uređaja oblikovala je i jedinstven trenutak u distribuciji tehnoloških znanja. Kupci su nužno tražili informacije o tehnološkim aspektima funkcioniranja televizije, jer su tek tad mogli kvalitetno koristiti svoje prijemnike. U tom kontekstu posebno je inspirativan uradak 'Evo šta je televizija!' Eugènea Aisberga preveden 1959. godine.

Formirana u obliku dijaloga dvaju mladića, Ignotusa i Kuriozusa, s gomilom karikatura dvojca u burnoj raspravi o katodnim cijevima i ikonoskopu, na ležerniji način predstavljena su složena tehnološka znanja. Domaći inženjeri Milan Sinjeri i Miroslav Gračner napravili su pak 1967. godine za tjednik o televizijskom programu Studio posebno izdanje 'TV priručnik za nas', koji donosi i električne sheme RIZ-ovih modela Kumrovec, Kormoran, Adriatik i Grand, Iskrine Panorame i nemaštovitim brojevima označenih modela EI Niš.

Najljepša ilustracija jugoslavenske televizijske industrije zacijelo su opširno vođene reklamne kampanje -  'Budite među prvima koji znaju što se događa u svijetu', 'Ako nemate televizor, onda ga kupite prije Olimpijskih igara', poručivao je RIZ, 'Oči su stvorene za gledanje u bojama!', hvalila se novim proizvodom Iskra... Potonja je posebno obilježila osamdesete snažnom kampanjom za prijenosne TV-e koji su 'mali televizor za kontakt sa svijetom'. Naime, kroz niz karikatura i duhovite opaske prikazan je presjek jugoslavenskog doma koji u svakoj prostoriji ima poseban televizor, jer tako 'zahtijevaju potrebe i standard'. 'Moje je slobodno vrijeme suviše dragocjeno za sjedenje ispred televizora', tvrdila je naizgled paradoksalno Iskra, a ustvari poručujući da se njezini prijenosnici mogu gledati čak i tijekom vožnje biciklom! Modeli Trim i Jasna, s obzirom da su se na njih spajala i prva računala, postali su i dijelom povijesti informatike u našoj zemlji. 

Tradicija, kvaliteta, pouzdanost

Iza šarenila reklama, osamdesetih je postalo jasno da će domaća proizvodnja televizora posrnuti i biti u konačnici potpuno poražena jeftinijim i kvalitetnijim uvoznim produktima. Bogate stranice Yu Videa jasno ilustriraju društveni, ekonomski, kulturološki (...) zaokret - u gotovo svakom broju nalazile su se minimalno tri reklame domaćih zastupništva stranih proizvođača - Avtotehna za Blaupunkt, koji jamči 'tradiciju, kvalitetu, pouzdanost, najnoviju tehnologiju', Emmona  Commerce za Orion, 'zvezdu elektronike', i Hitachi, koji je potrebno 'pogledati iz pravega zornega kota'...

U što se pretvorila domaća proizvodnja, jasno pokazuje činjenica da se redakcija Yu Videa javno i redovito žalila da, unatoč pokušajima da od RIZ-a, Gorenja i EI Niš dobije na testiranje videoopremu, odazvao se nije gotovo nitko! Jedini izuzetak napravila je u travnju 1986. godine Iskra modelom 8156, koji je zaslužio redakcijsku prolaznu ocjenu i poslužio kao povod kritici lošeg pristupa prezentaciji domaćih proizvoda. 

LCD Rudi Čajavec nismo dočekali. 

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu