POPFENOMENOLOGIJA

Sadašnjost i budućnost formata albuma

Objavljeno: 03.12.2011 10:00 / Tonći Kožul

Foto: Ostale fotografije shutterstocvk / shutterstock

Trend koji sam uočio čitajući press-releasove u zadnje vrijeme: izlazak novih albuma sve češće prate opaske kako današnju publiku više zanimaju pojedinačne pjesme nego albumske cjeline, kako je umjetnička forma albuma obezvrijeđena, čak i u opasnosti od izumiranja, ali zato je tu izvođač X s novim albumom Y da pokaže kako se čuvaju i njeguju prave vrijednosti!

Ili, u sažetijoj verziji: 'Ja sam ozbiljan umjetnik zato što sam u stanju poredati svoje pjesme, MOLIM PLJESAK.'

Što je dovoljno smiješno samo po sebi, kamoli kad se uzme u obzir to da ne samo da se nije dogodio neki masovni egzodus od formata albuma, nego se nisu pojavile ni naznake nekog takvog egzodusa! Albumi se i dalje masovno izdaju, prodaju, skidaju i slušaju; centralna su točka svakog promotivnog ciklusa svakog izvođača; uredno ih izdaju čak i pop-zvijezde kojima je format singla daleko važnije oružje.

Što onda predstavlja tu navodnu prijetnju opstanku formata albuma? Ah, pa naravno, ti notorni slušatelji 21. stoljeća koji, kao, nemaju ni volje ni strpljenja za prepuštanje komadima umjetnosti nego uzimaju od svega malo i pomalo. Tu je negdje i implikacija da je tehnologija 'iskvarila' ljude, no istina je zapravo ta da je tehnologija mnogima (ponavljam: mnogima, ne 'svima'!) samo omogućila da konzumiraju glazbu onako kako su to oduvijek htjeli – te tako unesu pomutnju u područje na kojem se i glazbenici i glazbena industrija harmonično slažu.

Naime, iako se glazbena industrija doživljava kao vječiti neprijatelj umjetničkih težnji, format albuma – taj sveti gral umjetničkog vrednovanja moderne glazbe – industriji je uvijek pasao, jednostavno zato što donosi veći profit od singlova. I stoga je industrija, koliko i dokle god je mogla, forsirala format albuma na štetu ljudi koje nije zanimala kompletna artistička vizija izvođača nego samo pokoja njihova pjesma: u SAD-u se, primjerice, u petnaestak godina između uvođenja CD-a kao standarda i uspona iTunesa singlovi uopće nisu prodavali!

Nema smisla generalizirati po pitanju navika slušatelja: neki preferiraju albume, neki pojedinačne stvari, neki vole i jedno i drugo. Isto tako, mislim da ne treba pretjerivati ni u mistificiranju koncepta albuma. Na primjer, ona priča da albume treba slušati od početka do kraja 'onako kako je to autor zamislio': tu je posrijedi čak i ne toliko mistificiranje albuma, koliko mistificiranje kreativnog procesa.

Flow je ključan 

Jer glazbenici nisu pisci krimića, pa da prije nego što se bace na posao moraju osmisliti početak, sredinu i kraj: oni su u najčešće ljudi koji napišu pjesme, snime ih, stave na hrpu, i tek onda gledaju kako će ih posložiti u cjelinu. Od nas običnih smrtnika razlikuju se po tome što znaju svirati, pjevati i pisati pjesme, no kad je riječ o smišljanju redoslijeda pjesama – na tom polju naprosto ne posjeduju neke nadnaravne vještine po kojima bi se izdvajali od svih nas što brižno slažemo kompilacije za frendove, sebe, ili koga god.

Neki albumi imaju stvarno divan flow koji je ključan u građenju atmosfere; uz neke se osjećam kao da kupujem namještaj za sobu a prodavač mi kaže da ga mogu uzeti samo ako ću ga posložiti točno onako kako izgleda na slici u katalogu.

Koja je budućnost formata? Potreba za spajanjem više komada glazbe u cjelinu nipošto nije novotarija pop/rock ere (vidi pod: opere, suite...), i sigurno neće tako brzo nestati: ako forma albuma jednog dana i odumre, to će se vjerojatno dogoditi samo zato što će je zamijeniti nešto slično. Stoga me religiozni zagovornici formata albuma pomalo podsjećaju na religiozne zagovornike formata nacionalne države, koji s jedne strane to smatraju prirodnim stanjem stvari – iako je postalo standardom prije manje od dva stoljeća – a s druge se postavljaju kao da je riječ o zadnjoj evolucijskoj postaji državnog ustroja. A nije da imaju kristalnu kuglu ili išta slično.

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu