Unfollow by Jasno i Glasno

Farmeron: Domaći servis u pohodu na farme diljem svijeta

Objavljeno: 09.12.2011 10:00 / Ante Vukorepa

Foto: Screenshot farmeron / farmeron

Primjera domaćih startupa koji su dosegli svjetsku slavu nema baš puno. A pogotovo ne onih koji su od skromnog regionalnog projekta do proizvoda za koji se zanima cijeli svijet dogurali u manje od godinu dana. Farmeron, poljoprivredna web aplikacija domaće tvrtke Ager Preeo, jedan je od njih i za njega ste, ako imalo pratite svijet startupa, sigurno već čuli

Ako i niste, kako su momci krenuli, vrlo skoro hoćete, čime god da se bavite. Oduševljeni uspjehom mladog tima koji iza Farmerona stoji, odlučili smo Matiji Kopiću, njegovom CEO-u, oduzeti malo vremena iz u posljednje vrijeme sve nakrcanijeg rasporeda te ga priupitati ponešto.

Da počnemo odmah u glavu, što je uopće Farmeron i kome je namijenjen?

Farmeron je web aplikacija za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima te analitiku uspješnosti poljoprivredne proizvodnje. Sustav je namijenjen poljoprivrednicima svih veličina i kategorija, a svrha mu je navoditi poljoprivrednike u primjeni vrhunskih poljoprivrednih proizvodnih praksi na farmama diljem svijeta. Imamo viziju svijeta u kojemu naša softverska rješenja pomažu poljoprivrednicima proizvoditi brže i kvalitetnije, uz manje utrošenih resursa - što je i glavni izazov moderne poljoprivrede koja se susreće sa izazovom prehrane sve brojnije svjetske populacije.

Naše rješenje za upravljanje farmama za proizvodnju mlijeka te tov junadi (cattle & dairy) danas je cijenjeno na tržištu (ujedno je jedino rješenje za cattle&dairy farm management na webu), dok već nekoliko mjeseci radimo i na modulu za podršku ratarstvu (crops), koji će biti dostupan za dva-tri mjeseca.

Danas smo jedna od vrlo rijetkih tvrtki u svijetu koje se bave izradom web baziranog softvera u poljoprivredi, a naša dodatna prednost jest snažna povezanost Farmerona s nizom uređaja koji se danas koriste na farmama diljem svijeta.

A tko su ljudi iza projekta?

Tvrtku sam pokrenuo zajedno sa mojim dugogodišnjim prijateljem i kolegom Markom Dukmenićem - s kojim sam od samoga početka radio na programiranju rješenja. U godinu dana koliko postojimo naš tim je s početna dva čovjeka narastao na današnjih pet. Uz web dizajnera Benjamina Alijagia te frontend developer Davora Grubelića, ponosno mogu reći da u timu imamo i jednu damu - gospođu Anu Herman. Ona nam se pridružila tek nedavno i svojim iskustvom iz poljoprivredne industrije uvelike obogaćuje funkcionalnosti našega rješenja te planove za budućnost.

U sljedećih nekoliko mjeseci planiramo zaposliti još barem pet novih ljudi.

Nakon prvog većeg izlaska u javnost, na Seedcampu u Ljubljani, stvari su se kretale dosta brzo. Prvo je uslijedio Seedcamp Week i Seedcampova investicija, pa Dave McClure i 500 Startups, a sad se, ako se ne varamo, selite u SAD. Jeste li se nadali ovakvom uspjehu?

Investicijski fondovi i ljudi koje ste spomenuli su izvanredni izvori financiranja te je naša tvrtka imala sreću surađivati sa nekim sjajnim ljudima iz venture capital svijeta - bilo nam je važno ne samo dobiti njihov novac, već i neprocjenjivo znanje te mentorstvo u podizanju tehnološke tvrtke sa globalnim potencijalom. Seedcamp, The Accelerator Group te 500startups su danas naši investitori.

Međutim, mnogo startup tvrtki svoj uspjeh mjeri upravo mogućnostima dobivanja investicije - što se meni nikako ne sviđa i ne bih ovakav pristup preporučio hrvatskim startupima. Investicija jedino omogućuje bržu realizaciju pretpostavljenog plana te se poduzetnici itekako moraju dokazivati u oplođivanju takve investicije. Ipak bih radije određenim uspjehom nazvao 300tinjak farmi iz 14 zemalja svijeta koje koriste naše rješenje za upravljanje svojim farmama. Komercijalno gledano - mi smo ipak još daleko od poslovnog uspjeha.

Jeste li s Farmeronom od početka ciljali na internacionalno tržište?

Iskreno govoreći, Farmeron je krenuo kao skroman projekt u Slavoniji i namjera nam je bila izraditi kvalitetno softversko rješenje za upravljanje mliječnim farmama te farmama za tov junadi na domaćem, hrvatskom tržištu jer je ono zasigurno nedostajalo. Nakon iskoraka na tržište regije (BiH te Srbija), ubrzo nam je postalo jasno da je potražnja za rješenjima koje nudimo prisutna i na mnogo razvijenijim tržištima od našega. Mnogo smo upita dobili od poljoprivrednika iz inozemstva, farmera koji su željeli isprobati naše rješenje - iz zemalja poput SAD-a, Brazila, Indije, Novog Zelanda i Australije, Kanade i drugih. To nam je bio siguran znak za iskorak na svjetsko tržište.

Imate li već planove za daljnji rast i razvoj?

Trenutačno smo u SAD-u te prolazimo kroz intenzivan mentorski program u okviru 500startups fonda. Nedavno smo i osnovali američku tvrtku kako bismo mogli jednostavnije poslovati na tržištu SAD-a, ali i tržištima Južne Amerike.

Prvi stabilni prihodi koje smo počeli ostvarivati, kao i novac od investicije će nam pomoći da u nadolazećim mjesecima zaposlimo još barem pet novih ljudi. Svakako ćemo svoj razvojni tim zadržati u Hrvatskoj, dok trenutačno radimo i na organizaciji američkog ureda ovdje u Silicijskoj dolini.

Već nekoliko mjeseci razvijamo i modul za ratarstvo kojega ćemo uskoro dodati Farmeron web rješenju, čime bismo na neki način zaokružili početnu viziju proizvoda. Ipak, svjesni smo da nas čeka još mnogo teškoga posla, prvenstveno u sklapanju strateških partnerstava putem kojih planiramo distribuirati rješenje do većega broja korisnika.

Ako se ne varamo, i prije Farmerona ste se bavili poljoprivrednom informatikom. Je li vam ovo prvi projekt ovog tipa?

Za poljoprivredniku informatiku sam se počeo zanimati još tijekom studiranja na varaždinskom FOI-u. Zajedno s kolegama te profesorima na fakultetu radio sam na nekoliko zanimljivih projekata iz te domene. Jedan od njih je bio izrada mobilne aplikacije za terensko planiranje poljoprivrednih aktivnosti, namijenjene poljoprivrednim tehnolozima i upraviteljima velikih gospodarstava. Radom na nekoliko takvih projekata sazrijevalo je moje uvjerenje da će sljedeća poljoprivredna revolucija biti potaknuta upravo informatičkim tehnologijama - u velikoj mjeri internetom.

Zašto baš poljoprivredna informatika?

Predviđa se da će na svijetu do 2040. godine živjeti devet milijardi ljudi - oko 75 milijuna novih stanovnika Zemlje se rađa svake godine. Vrlo jednostavnom matematikom dolazi se do činjenice da poljoprivrednici svijeta moraju proizvoditi brže i više, uz manje dostupnih resursa. U transformaciji današnje poljoprivrede ka efikasnijoj ključan će utjecaj imati napredak u tehnologiji proizvodnje, ali i inovativne proizvodne prakse kao što su novi načini planiranja, upravljanja i optimiziranja poljoprivrednog proizvodnog procesa. Smatramo da će internetski baziran softver koji u sebi nosi ugrađene takve najbolje poljoprivredne prakse, softver koji intuitivno navodi poljoprivrednika ka optimizaciji proizvodnih resursa, biti ključan u ostvarenju opisanog velikog izazova pred svjetskom poljoprivredom. Zbog toga mislimo da će poljoprivrednika informatika odigrati važnu ulogu u osiguranju hrane budućnosti. Farmeron će tu imati svoju ulogu.

Kako stvari stoje po pitanju globalne, ali i lokalne ekonomije, uskoro ćemo morati početi rezati neproizvodne djelatnosti (tercijar, kvartar) te se ponovno početi oštrije orijentirati ka primarnom i sekundarnom sektoru. Je su li Farmeron i vaše zanimanje za poljoprivrednu informatiku i rezultat takvih razmišljanja?

Ovakva pretpostavka upravo proizlazi iz situacije koju sam opisao. Poljoprivreda je oduvijek igrala važnu gospodarsku ulogu u našoj civilizaciji, ali mišljenja sam da će ta uloga postati još značajnija u vremenima koja dolaze. Svjedoci smo vremena u kojemu agrar postaje tehnološki i informacijski napredna industrijska djelatnost i ne podrazumijeva jedino obradu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Čitav je niz povezanih industrija koje ubrzano nastaju kao potpora osnovnoj poljoprivrednoj industriji - poljoprivredna informatika je samo jedna od njih. Gotovo možemo reći da pod utjecajem visoke tehnologije nastaje novi ekosustav poljoprivredne industrije.

Vjerojatno je malo prerano za takva pitanja, ali… Što nakon Farmerona? Hoćete li preći na neki drugi startup projekt? Nastaviti se baviti poljoprivrednom informatikom ili se okušati u nečem posve novom?

Doista nisam o tome razmišljao. :) Trenutačno sam zajedno sa svojim timom potpuno posvećen realizaciji Farmerona i zasigurno ćemo dati sve od sebe da ostvarimo ideje koje smo naumili. Trenutačno se ne vidim kao nekog serijskog poduzetnika, doista iskreno vjerujem da onime što radimo možemo dugoročno mijenjati industriju u kojoj smo prisutni.

Relativno ste nedavno diplomirali na FOI-ju i odmah se bacili na posao. Ako se ne varamo, radili ste i za vrijeme studija. Smatrate li da bi taj model edukacije (rad uz obrazovanje ili obrazovanje uz rad) trebali slijediti svi?

Tijekom studiranja sam radio kao demonstrator na fakultetu, pomažući profesorima u različitim zadaćama. Ne bih to nazvao pravim poslom, ali je zasigurno bila odlična praksa i način stjecanja radnih navika. Svakako bih preporučio mladim kolegama da se okušaju u radu tijekom studiranja. Odličan je osjećaj kada samostalno zaradiš prvi novac, barem za džeparac.

Koliko vam je u poslu pomogla edukacija stečena na fakultetu?

Znanje koje sam stekao na Fakultetu organizacije i informatike zasigurno mi je pomoglo u podizanju tvrtke. Prvenstveno ovdje mislim na tehnička znanja programiranja, ali i planiranja te organizacije i vođenja softverskih projekata. Ipak, volio bih da sam na fakultetu dobio više znanja vezanih uz podizanje i vođenje tehnološke, internetske tvrtke. Mnogo sam toga morao savladati samostalno nakon osnivanja poduzeća - pri čemu sam, naravno, radio i neke pogreške.

I, za kraj, jedno pitanje koje s kojim u posljednje vrijeme često završavamo intervjue - imate li kakvih korisnih savjeta za domaće startupe?

Za domaće startupe imam samo jedan savjet: krenite u realizaciju svoje ideje, što prije! Mnogo je ljudi koji su posvećeni pomaganju mladim ljudima u izgradnji tvrtki sa svjetskim ambicijama, a investicijskog kapitala također ne nedostaje. Pokušajte svoju ideju ili proizvod testirati na lokalnom tržištu, čak i među svojim prijateljima, poznanicima ili obitelji. Njihova povratna informacija će vam zasigurno dati do znanja jeste li na pravome putu. I na kraju - preporuka za čitanje: knjiga The Lean Startup autora Erica Riesa je sve poznatija riznica znanja i pravila o podizanju startupa. Svakako preporučujem svima koji žele zaploviti u startup svijet.

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu