INTERVJU

Zvjezdane staze na fakultetu

Objavljeno: 04.01.2012 18:10 / Kristian Benić

Foto: Ostale fotografije planb / planb

Jedva smo čekali pronaći nekoga tko zna ama baš sve o kultnim Zvjezdanim stazama. Voditelj kolegija koji nosi naziv prema slavnoj franšizi, dr. sc. Boran Berčić, imao je odgovor na svako naše pitanje - za što je dobio ocjenu pet!

Novinarski dnevnik

Zvjezdani nadnevak: 293446.201468

Filozofski fakultet, ta neobična visokoobrazovna institucija koja izaziva osjećaje između preziranja i obožavanja, smisla i očaja, euforije i apatije... U ovom praktičnim znanjima i neoliberalizmom prožetom vremenu najčešće predmet kritike zbog neproduktivnosti, neprilagođenosti svijetu i zatrpavanja tržišta rada čečenolozima, kako glasi nedavna genijalna rugalica s Twitterovog timelinea. Ipak, budući da sam filozofiju studirao u Rijeci, nikad se nisam osjećao izgubljenim u beskorisnim raspravama i egzistencijalnim dilemama uzrok čemu je jasan - prilično često inzistiranje na tradiciji tzv. analitičke filozofije i dinamični suvremenosti okrenuti predavači. To nije svemir u kojem se luta po tamnim uglovima Hegelova Apsoluta već puno konkretniji, poučniji i ono što je najvažnije agilniji prostor intelektualnosti.

Ne iznenađuje stoga što se u ovogodišnjoj ponudi izbornih kolegija riječkog Odsjeka za filozofiju našao onaj pod nazivom Zvjezdane staze! U učionici 401 novog kampusa na Trsatu, pogleda iz koje se ne bi posramila ni Akademija Zvjezdane flote (Gorski kotar, Kvarner, otoci u jednom prizoru, a napeto iščekujemo i prolete letjelica na warp pogon s Krka) stvara se svježiji i uzbudljiviji pristup filozofiji koji je povezuje i problematizira kroz Svetinju 'geek' kulture - svemirskim pustolovinama Picarda, Janeway, Spocka, Kirka... Sam fenomen već smo mjesecima kroz 2010. godinu obilno analizirali u našoj rubrici pop filozofija@tportal, a sada je 'mudroslovlje' pogonjeno istom idejom i u nas postalo akademska disciplina!

Romulanci, stari neprijatelji Federacije, nisu dugo čekali na reakciju nakon što su čuli da se nešto ozbiljno filozofira o Borgu i kvadrantima, te su oteli dr. sc. Borana Berčića, voditelja kolegija i mentora 34 studenta koji 'hrabro idu gdje nitko prije nije išao'. Primili smo potresan video o mučnom Boranovom ispitivanju, a samo za prave trekkije prenosimo transkript! Izrazi lica mislioca u žaru borbe s metafizikom holodeka su prebolni.

Uništava li holodek realnost? (Elementary, Dear Data)

Pravo pitanje glasi: zašto smatramo da nije dobro previše vremena provoditi u holodeku? Zašto smatramo da je onima koji to čine zapravo potrebna pomoć? Da se trebaju trgnuti i vratiti u stvarnost? A to je samo varijanta starog filozofskog pitanja zašto je stvarnost bolja od bilo kakve iluzije ma kako ona bila zanimljiva i ugodna. Upravo je to centralna tema Matrixa: koju biste tabletu uzeli? Plavu ili crvenu? Stvarnost i Istina velike su i važne riječi. Zašto? Zašto nam je stalo do stvarnosti i istine? Zašto želimo znati kakve stvari stvarno jesu? Zašto imamo averziju prema neistinitom i nestvarnom? Koja je to psihološki toliko snažna motivacija koja neumorno iznova pokreće ljude na beskrajnu metafizičku raspravu? Mislim da je to želja ili čak nagon da znamo kakve stvari jesu. Želimo znati kakve stvari jesu nezavisno od toga kako nam izgledaju!

Je li Data doista dobio dušu nalik Platonovom kočijašu? (Star Trek Generations)

Pa, izgleda da nije. Izgleda da Data nema nagone. On ima razum i samo razum. On ima kočijaša ili jest kočijaš koji nema konja kojima bi upravljao. Moglo bi se reći da je Data kočijaš koji traži svoje konje. No intelektualni problem s Datom još je bazičniji. Nije pitanje ima li on emocije, pitanje je ima li uopće ikakva mentalna stanja. Ima li svijest? Može li robot, ma kako sofisticiran bio, išta osjećati i biti ičega svjestan? On detektira temperaturu, ali pitanje je osjeća li ikada hladnoću. On detektira boje, ali pita ima li quale boja. On detektira prisutnost kemijskih spojeva, ali osjeća li njihove mirise?

Je li Q jači od kršćanskog Boga? (Q Who)

Hm, grubo govoreći, trebao bi biti jednako jak. Naime, i Q i monoteistički bog su bića koja su omnipotentna, omnisapientna, omniprezentna itd. Zanimljivo pitanje je što bi bilo kada bi postojala dva takva bića? Bi li uopće mogla postojati dva takva bića? Jer samo jedan može biti najjači. E sad, monoteistički bog je po definiciji samo jedan, a Q samo jedno od bića iz Kontinuuma. U Kontinuumu ima drugih jednako jakih pa i jačih bića. Dakle, u svom svijetu Q nije apsolutni gazda dok je monoteistički bog apsolutni gazda u svakom svijetu.

Kako kapetan Kirk može biti identična osoba nakon teleportacije?

Uh, to je dobar problem. Štoviše, pitanje je ne samo kako može biti identična osoba nakon teleportacije, nego može li uopće biti identična osoba nakon teleportacije. Jasno, radi se o numeričkom identitetu (da je doslovno jedan te isti), ne o kvalitativnom (da ima sva svojstva jednaka). Ako imamo na umu prostornovremenski kontinuitet kao kriterij postojanja, zapravo trebamo reći da je osoba koja je na brodu ušla u teleporter nestala, a da je na površini planeta nastala druga osoba, kvalitativno identična, ali ne i numerički! Zato filozof Parfit kaže da on nikada ne bi ušao u teleporter: to nije stroj koji će me premjestiti s jednog mjesta na drugo, to je stroj koji će me uništiti, a na drugom mjestu stvoriti nekog drugog jednakog meni. Pri ulasku u teleporter zapravo trebamo osjetiti strah od uništenja, a ne radost od puta!

Utječe li postojanje Betazoida na klasičnu definiciju istine kao slaganja misli i stvari?

Mislim da ne! Betazoid može direktnim uvidom u Ptolomejev um znati da Ptolomej iskreno vjeruje u geocentrični sustav, ali ne može znati je li geocentrični sustav istinit. Zbog toga bi i u svijetu Betazoida istina i neistina i dalje imale svoju ulogu. Betazoidi bi razvili te pojmove i kriterije za njihovu primjenu. Na primjer, Betazoid zna da je nešto što izgleda kao sok od naranče zapravo vrlo opasan otrov i osjeća da je u prostoriji čovjek koji to ne zna i namjerava popiti to piće. Ako Betazoid skače da ga u tome spriječi, onda to pokazuje da barem implicitno razumije ideju neistinitog vjerovanja.

Ima li etički relevantne razlike između Ferengija i Gordona Gekka na Wall Streetu? (Menage a Troi)

Izgleda da ima. Naime, ljudi najčešće nisu gramzivi, a Ferengiji su svi gramzivi (uz izuzetak Roma i Noga). Zbog toga je u međusobnoj komunikaciji Ferengija gramzivost nešto što se očekuje, a u međusobnoj komunikaciji ljudi gramzivost se ne očekuje. Utoliko bi se moglo reći da je Gordon Gekko još gori od Ferengija! Kako se trebamo ponašati, ovisi i o tome kako se ponašaju drugi. Sjetimo se Hobbesove distinkcije između in foro interno i in foro externo. Nije dobro biti gramziv - in foro interno i nećemo biti gramzivi ako nisu ni drugi, no ako su svi drugi gramzivi onda trebamo biti i mi - in foro externo.

Mora li se Tom Paris pokoriti tuđim zakonima? (Ex Posto Facto)

Ovakve situacije izvrsna su vježba iz filozofske argumentacije, no zapravo je pitanje postoje li doista kao neki posebni problem. Uglavnom se radi o besmislenim predrasudama na kojima ljudi inzistiraju iz nekakvog inata ili ponosa. Zbog toga problem treba li se netko pokoriti tuđim zakonima, treba razmotriti od slučaja do slučaja i vidjeti o čemu se zapravo radi. Općenito govoreći, truizam je da se treba pokoriti pravednim zakonima, ali ne zato što su naši ili tuđi nego zato što su pravedni.

Je li razbijanje uređaja za Doktorov hologram ubojstvo?!

Da! Iako hologram, Doktor je osoba. On ima karakteristike osobe, ima karakterne crte, ima ljudske emocije, ima ljudske ambicije. Želi se usavršavati, želi se dokazati, želi biti prihvaćen. Sve su to ljudske osobine. Doktor zadovoljava Descartesov 'Cogito ergo sum'! Funkcionalisti smatraju da je razlika između ljudske i umjetne inteligencije samo stvar stupnja. Ako je program dovoljno sofisticiran i ako ima odgovarajući hardver, on može biti osoba! Na Doktora bih primijenio onu: ako hoda kao patka, ako izgleda kao patka, ako se glasa kao patka... onda je stvarno patka!

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu