RETRO

Otpisano 'crvenilo' s polica

Objavljeno: 16.05.2012 09:00 / Kristian Benić

Foto: Screenshot kb / kb

Pažnja! Pažnja! Slijedi tekst visokog ideološkog naboja čije 'crvenilo' izlazi iz svake pore! A kako drugačije kada naš dežurni retro stručnjak ovaj put ne piše o ex-Yu gamingu, ženskoj modi šezdesetih i šund romanima već o knjigama s otpisa ili ružnije, ali realnije rečeno - knjižničkog smetlišta!

U mjesecu svibnju čija je ideološka obilježenost izvirala iz svakog kuta prigodno su slavljeni Praznik rada (1.05.), Dan pobjede (9.05.) i Dan mladosti (25.05.) ne bi li se 1980. godine snažnoj plejadi priključio i dan Titove smrti.

U takvom kontekstu prikladno se osvrnuti na neobičan fenomen koji je donijela 'doktrina šoka' ranih devedesetih (kolika je na tragična događanja u ex-Yu razina utjecaja poteza neoliberalnih anđela detektiranih u istoimenoj knjizi Naomi Klein tek treba vidjeti!) kroz koju je došlo do doslovnog i detaljnog brisanja cijele razine dotadašnjeg kulturnog, kreativnog i znanstvenog stvaranja.

S vremenske distance i jasnim uvjerenjem u ideološku pogrešnost sistema navedena činjenica može se učiniti zdravorazumskom i normalnom, ali ona je duboko uznemirujuća uzme li se u obzir stupanj financijskih, ljudskih i organizacijskih ulaganja koja su stajala iza bilo kakve relevantne produkcije.

'Otpisane' knjige su pri tome specifičan i čak dramatičniji fenomen od npr. uništavanih spomenika, a tek treba izračunati kilažu i metražu iz knjižnica otpisanih i bačenih svezaka koju su u jednom trenutku postali besmisleni okupatori skučenih knjižničkih prostora. Bez ikakve svjesne namjere, iz čiste ljubavi prema izvorima i knjizi uopće, pa čak i kada su loši, dio odbačene knjižnične građe završio je zahvaljujući otpisima besplatno i na mojim policama.

Stoga ova priča o dijelu otpisanih knjiga nema nikakvu pretenziju biti ideološka apologija već fragment povijesti intelektualnosti, čitanja, izdavaštva, propagande, autoriteta, vitrina (...) te čak, nama obično najzanimljivijih, pop fenomena.

Samoupravljanje, Stjepan Ivanišević, Željko Pavić, Milan Ramljak, 1974.

Biblioteka Školske knjige Suvremena misao bila je prava stvar za vitrinu, ujednačenim diskretnim dizajnom kao stvorena za smještaj uz nikad pročitane sveske Dostojevskog i Andrića. O historijskom materijalizmu, Marksizam i prirodne znanosti, O društvenoj jednakosti i nejednakosti, Društvene klase, nacija i socijalizam, Marksizam i teorije elita samo su neki naslovi iz biblioteke koji vjerno ilustriraju što je u ex-Yu službeno proklamirano kao 'suvremeno'. Samoupravljanje je pak pokušalo do krajnosti razraditi ideju ekonomskog upravljanja i rada ne bi li završilo optimističnom opaskom da su tek njime otvorene perspektive generacijama koje dolaze.

Sutjeska - dolina heroja, Viktor Kučan, 1978.

Iz kuta pop i medijske kulture mit o NOB-u izrazito je slojevito i detaljno građen kroz sva moguća sredstva izražavanja - filmove, serije, stripove, slikovnice, čak i pop glazbu. Posebna grana su luksuzne monografije poput ove o partizanskim nedaćama na Sutjesci kroz koju je pružen detaljan opis tijeka bitke i događanja, a sve uz pisani uvod samog Tita. Veći dio građe zauzima 'prozivka palih boraca' (!) kroz koju su detaljno izlistana imena svih stradalih, mjesto porijekla i pogiblje. Spomenimo tako da su na Sutjesci među ostalima smrtno stradala dva borca iz sela kraj Rijeke, četiri iz Zagreba i poveći broj Dalmatinaca.

Metalci Jugoslavije, ur. Emanuel Mičković, Ivan Jozić, 1967.

2050 stranica, čak toliko je velika obrada povijesti radnika u metalnoj industriji u Jugoslaviji! Reprezentativno izdanje u dva sveska za koje je upitno da li je itko ikad cjelovito pročitao donosi priče o tokarima, variocima, bravarima tj. o cijelom onom spektru zanimanja kojem je pripadao i sam Tito. Dok je prvi svezak biografskog tipa i obrađuje djela pojedinaca poput npr. Miskina Vase - Crnog i Maglajlić Šefketa u drugom se detaljno narativno ponire u sve 'revolucionarna' djela 'metalaca'.

Podvig obaveštajca, Nine Opačić, 1956.

Prije nego što se u partizanske moglo uživljavati kroz Kapelske kresove i Otpisane pisana riječ je bila temeljni način kreiranja akcijske propagande. Pisci poput Mihaila Lalića gotovo su isključivo pisali o partizanima, a daleko nije bio ni Nine Opačić kojeg su intrigirali fenomeni tajanstvenosti, špijuna i kurira.

Jedanaesti kongres SSOJ, 1983.

Među ključnim problemima SKJ-u bila je starost jer se stara vladajuća garnitura bez demokratskog procesa nije mogla mijenjati, a mladima se vrlo često nije vjerovalo. Situaciju najljepše pokazuje uvodna fotografija iz knjige Titova posljednja bitka s dočeka Nove 1980. godine na kojoj se sudionike proslave mlađe od 60 godina može nabrojati na prste ruke!

SSOJ je bio formalan način birana buduće politčke elite, a kroz izdanja poput ovog nakon kongresa 1982. godine sačuvan je vrlo detaljan pregled događanja i idejnih razmišljanja. Zanimljivo, već se tada na listi delegata našao Goran Radman, od 1984. godine predsjednik omladinaca na razini cijele zemlje, a u vrijeme nakon 'doktrine šoka' osnivač i direktor Microsofta Hrvatska.

To je Tito, Radule Vasović, 1982.

Prava eksplozija izdavanja djela o Maršalu uslijedila je nakon njegove smrti. Ovdje je riječ o jednom od zanimljivijih koncepata - naime, cijelo djelo je zbirka mišljenja i citata o Titu iz ustiju različitih jugoslavenskih i svjetskih ličnost. Uz bok se tako nalaze riječi tekstilaca 'Strumičanke', Martina Luthera Kinga, Fiorella la Guardie (...), a posebno su intrigantne misli i danas aktivnih pop ličnosti.

'Nikad se nije desilo da zapjevam pjesmu Druže Tito mi ti se kunemo, a da je cijela dvorana ne prihvati svim srcem. U tom času ja nisam pjevač nego Titov omladinac u službi svog naroda', rekao je ganuti Zdravko Čolić.

Marketing socijalističkih zemalja, Milan Galogaža, 1987.

Galogaža je bio samo jedan od onih koji su krajem osamdesetih upućivali vapaje o potrebi ekonomskih reformi te je izrekao i danas zanimljivu tezu u ulasku u društvo temeljeno na industriji znanja. No uz prilično stručan sadržaj neobično je da su u samu knjigu uvrštene reklame, među njima i za Agrokomerc s geslom 'usuditi se to je cijena napretka', a zemljom se upravo počela valjala famozna afera.

Mi smo Titovi Tito je naš, 1975.

'Drugarica Jelačića Vera u povodu 30 godina RO Brodomaterijal i aktivan rad u SK ovu knjigu vam dodjeljuje OOSK veletrgovina' stajalo je u sličnoj fomulaciji u desecima tisuća primjeraka ovog djela koje se dodjeljivalo kao poklon zaslužnim članovima kolektiva. Bio je to zapravo umjetnički koncept jer su iza svih priloga, fotografija, slika (...) stajali renomirani umjetnici poput Miroslava Krleže, Augusta Cesarca, Gustava Krkleca, Grigora Viteza, Vesne Parun.

'Republika nije praznik, ona je trudan život. Hiljade tona ugljena i kamenoloma, iz koga će izaći neboder i geometrija', zapisala je Parun.

Jugoslavenski studenti i socijalizam, Skupina autora, 1966.

Nikada prije i nikada kasnije društveno-humanističke znanosti kao povijest, filozofija i sociologija nisu imale toliki značaj iako je njihove zaključke vodila uglavnom marksistička paradigma. U jednom od niza istraživanja ispitani su stavovi jugoslavenskih studenata o društveno-kulturnim pitanjima što je do danas ostalo kao prvorazredan izvor i ilustracija vremena - tako se npr. 45,3 % katolika izrazilo da je marksizam istinit pogled na svijet!

Već tada se zgražalo nad kulturnim navikama i doživljavalo ih kao nedovoljne - zabavnu knjigu čitalo se 1,3 puta, a u kino išlo 5,3 puta mjesečno. Čak 38,2 posto studenata nije pročitalo nijednu knjigu u mjesec dana!

Ilustrirana povijest Narodnooslobodilačke borbe u Jugoslaviji, Leopold Kobsa, Srećko Ljubljanović, Marijan Rastić, 1973.

Možda najreprezentativnije djelo o povijesti NOB-a. Naime, kako je riječ o vrlo iscrpnoj kronologiji događanja u Jugoslaviji tijekom Drugog svjetskog rata kratke natuknice su lišene ideološke patetike, a sve je popraćeno iznimno bogatim fotografskim materijalom - od stvaranja Slobodne Dalmacije i Vjesnika u improviziranim tiskarama po šumama do prizora mladih dječaka spremnih za borbu!

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu