JURICA SAVJETUJE

Zdravi i zgodni uz šaren tanjur

17.05.2012 u 09:05

Bionic
Reading

Na zdravlju i dobrom izgledu se radi cijele godine, a sada tijekom toplijih mjeseci još i više jer ćemo ubrzo zbrisati na plaže, ali i pripremiti se za zimsko sivilo. Jurica savjetuje kako iz biljnog svijeta uzeti najbolje i najukusnije

Proljeće mi je najdraže doba godine jer sa sobom nosi bogatstvo mirisa, okusa i boja. Mladi luk i češnjak, rajčice, rotkvice, jagode i ostale namirnice koje tijekom ove sezone koristimo, odnosno one koje bi svi trebali koristiti su prije svega svježe i lokalno uzgojene. Blagodati koje nam donose mogu tijelo nakon zimske hibernacije dovesti ne samo do optimalne energije, već i do zdrave tjelesne težine. Proljetni umor će postati stvar prošlosti već i s nekoliko svježih namirnica koje ćemo na dnevnoj osnovi pojesti.

Danas ne govorim o visokom unosu bjelančevina kroz ribu, meso, jaja ili nemasne mliječne proizvode, ne govorim ni o ubrzanju metabolizma izgradnjom mišića i dodavanjem čili papričica jelima, čak ni o dobrobiti zelenog čaja i doziranom ispijanju kave kao zdravim navikama.

Možda mislite da ću propovijedati o najnovijoj dijeti... Ni slučajno! Ne volim dijete. Znam, vjerojatno očekujete da ću u ovom tekstu pričati o dodacima prehrani – proteinskim koncentratima, izotoničkim napicima, tabletama i praškovima aminokiselina, vitamina i minerala, kapsulama omege 3. Ma kakvi.

Vraćamo se prirodi

Vraćamo se izvornome, tj. povrću i voću koje svi ili bar većina nas voli jesti – bilo sirovo ili kuhano. Danas ulazimo u vegetarijansko-vegansku dimenziju. Živimo divlje i na rubu. :)

Većina dijeta koje se prodaju k'o halva rijetko spominju da je za ubrzanje metabolizma i skidanje masti potrebno papati više nemasnih bjelančevina, tj. proteina, kako ih je danas moderno nazivati. Možda se i dio čitatelja uplaši kada to pročita jer:

a)ženski dio misli da će se od samih jela 'nabildat' poput Madonne,
b)muški dio se gnuša i na samu pomisao mesine s koje se ne cijedi pola litre masnoće.

Em žene nemaju hormonalnu sliku poput muškaraca, em bi kao i muškarci morale predano vježbati i ciljano se hraniti da bi bile bar malo bliže realizaciji tog straha. Podsjetimo se, Lijepa Naša je u jednom trenutku, pred godinu il' dv'je, zasjela na deveto mjesto po pretilosti u svijetu... Strah me i pomisliti na kojem smo mjestu sada.

U želji da se izdignemo iz pepela poput feniksa, želim reći da rekreativcima, ali i onima koji nemaju volje za sportske aktivnosti ne trebaju nikakve tablete, čarobni biljni čajevi ili proteinski prašci. Sve se može itekako srediti prehranom, a ne mora tražiti hodošaće po tržnici, stajanje za štednjakom ili nošenje šejkera ili plastičnih posuda na posao.

Zdrava prehrana može biti i jest vrlo ukusna

Ta kakav bi to bio život da jedemo bljutavo i neukusno... Povrće i voće također sadrže bjelančevine, ali i manje štetnih masnoća te kolesterola od većine životinjskih namirnica, a redovitom konzumacijom smanjuju rizik oboljenja od kardiovaskularnih bolesti te štite i jačaju organizam – krvotok, organe, kosti...

S druge strane, bjelančevine biljnog porijekla nisu kompletne jer ne sadrže sve aminokiseline koje grade ljudski organizam - devet esencijalnih aminokiselina koje tijelo ne može samo proizvesti moramo unijeti hranom – leucin, izoleucin, valin, lizin, treonin, triptofan, metionin, histidin i fenilalanin. Jedine iznimke koje sadrže esencijalne aminokiseline u biljnom svijetu su soja i kvinoja.

Upravo zato je idealno kombinirati povrće i voće s mesom/ribom ili mliječnim proizvodima. Uz to, sto grama biljnog izvora bjelančevina neće imati istu razinu istih poput onog životinjskog porijekla i zato je potrebno povećati volumen obroka da bi se ista razina bjelančevina postigla.

180 grama/jedna šalica kuhanog špinata sadrži pet grama bjelančevina; ista količina šparoga sadrži 4,2 grama; brokula 4 g, cvjetača 3,8 g. Glavica zelene rimske salate 7,7 g i čak osam esencijalnih aminokiselina (te više vitamina C od naranče, kalcija skoro kao mlijeko i hrpu vode). Zatim slijede krumpir, kelj, celer i mrkva.

Od voća, suhe marelice sadrže pet grama, suhe šljive 4,5 g, ali i dosta voćnog šećera. Avokado (da, to je voće) u 230 grama sadrži 5 grama bjelančevina; brazilski orašćić je također voće i sadrži 4 grama. Šalica trešanja sadrži 3 g, srednja banana 2,5 g, kivi 2,1 g. Tu su još i papaja, breskve, datulje, lubenica, dinja, rajčice, kokos.

Šalica kuhane soje, tj. 180 g, sadrži cca 29 grama bjelančevina; leća otprilike 18 g, a slanutak 12 grama, dok grašak sadrži 9 g. Njima još ubrajamo kvinoju, alfa alfu, bademe, kikiriki i orahe.

Jedite jela poput falafela, humusa, guacamole umaka; kuhanu kvinoju s pečenim grahom; dinstanu leću s lukom uz porciju smeđe riže; shake od banane s kokosovim mlijekom te voćne salate s orašćićima. Tako ćete s mesom ili bez njega unijeti tijelu važne bjelančevine, ali i zdrave masne kiseline te vitamine, minerale i ostale hranjive tvari.

Najveća mudrost koju vam mogu podijeliti je raznolikost. Ona je bitna na svim aspektima života. U sportskim treninzima, zdravom ljubavnom životu, na poslu, u prehrani (jednolika prehrana vodi probavnim smetnjama i alergijama i pothranjenosti u smislu manjka određenih nutrijenata), pa čak i u zabavi – zamislite da pola godine gledate jedan te isti film. Život treba biti raznolik i veseo.