Jurica savjetuje

Sorbet

Objavljeno: 05.07.2012 09:30 / Jurica Grosinger

Foto: Ostale fotografije Shutterstock / pb

Složit ćete se s nama kada kažemo da ove pasje vrućine traže dubok hlad, odmor i puno tekućina. Što li je s desertima? Postoji li nešto lagano, ukusno i može se lako napraviti? Jurica savjetuje kako od nešto voća napraviti poznati talijanski desert

Inspiraciju za ovotjedni članak sam dobio šećući Dolcem neki dan. Štandovi su prepuni voća koje svojim bojama i mirisima mami, a bome i po ovakvim vrućinama mi nepce žudi za laganim i po mogućnosti hladnim injekcijama osvježenja.

Zadnjih dana također čitam po raznim medijima preporuke nepotpisanih nutricionista o blagodatima sladoleda tijekom vrućina, ali istovremeno mi je itekako jasno da nijedan stručnjak s područja nutricionizma ne bi takvo što preporučio, naročito ne na svakodnevnoj osnovi. S druge strane se nadam da se radilo o nepotpunim informacijama i mislilo na dijetalne verzije, ali i tada također treba biti umjeren jer lagano, odnosno dijetalno ne znači da vlastitu glad možete pustiti s lanca. Light verzije znače otprilike 30-60 posto manje kalorija, pri čemu je 70-40 posto i dalje u proizvodu. Pojedina umjetna sladila, gume i bojila u takvim slatkišima neću ni spominjati, o tome čitajte u mojim prošlim člancima.

Dok je jasno da ćemo svi s vremena na vrijeme dopustiti sami sebi izlet u zabranjeno voće i lickati kremasti sladoled, ove ljetne žege koje um dovode doslovce do ključanja traže svakodnevno olakšanje. Upravo tu je bitno naći ravnotežu između svjetova zdravog i nepcu ukusnog.

Što se tiče izrade domaćeg sladoleda, tu nema previše mudrovanja. Najveća prednost kućne izrade je što točno znate što stavljate i koliko, a kompromis na relaciji okus<->tekstura<->kalorijska vrijednost je na samom minimumu. Stavite manje vrhnja ili žutanjaka i to će se osjetiti; prepolovite količinu šećera i opet će nedostajati spektar okusa. Jednostavno rečeno, kod kuće je praktički nemoguće napraviti dijetalniji sladoled.

U tom kontekstu pa makar i pod cijenu pojedinih, ajmo reć benignijih prehrambenih aditiva u tvorničkim sladoledima (koji kao najveću nuspojavu mogu uzrokovati zatvor, nadutost ili kod djece grčeve) preporučujem upravo njih jer em nećete (ili ne biste trebali) sami pojesti cijelu kutiju, em ćete čak i u verzijama koje nisu a priori deklarirane kao light pronaći proizvode koji nisu kalorijske bombe.

Sljedeći aspekti su financije i želja da sami nešto napravimo. Prvi je jasan, neki si mogu priuštiti svakodnevnu kupovinu gotovih ledenih deserta. Potonji ne mora nužno biti vezan uz prvi i, ako ste, poput mene, zaljubljeni u kreiranje nečega vlastitim rukama, onda će to biti dodatni stimulans. Uostalom, koliko god vruće bilo, pa čak i pod cijenu uznojenog čela, svi ćete se složiti kada kažem da je kuhanje senzualna i seksi dimenzija koja pobuđuje osjetila. Pa čak i ako miksate slatkač sami. Da... bilo bi daleko više sretnijih ljudi kad bismo svi mogli uživati prije svega sami sa sobom, a potom i s drugima.

Moj prijedlog je sorbet. Njega je toliko jednostavno napraviti, a ne traži nužno ni aparat za sladoled da bi ispao perfektan. K tome je nutritivno kvalitetniji jer su masnoće uklonjene, a i količinu te vrstu zaslađivača (šećer, med, sladila i sl.) sami određujete.

Što je sorbet? Sorbet je ledeni desert koji se radi od vode pomiješane s voćem koje može biti nasjeckano, miksano, pasirano, svježe ili kuhano. Začine poput vanilije, metvice, cimeta, lavande, kadulje i slično dodajete prema vlastitim preferencijama. Dodavanje slatkih likera ili desertnih vina je itekakav plus. Sorbet se može napraviti i od voćnog soka svih oblika, a najjednostavnije je pomiješati voćni sirup s vodom i to zalediti i kasnije malčice usitniti. Jednostavno rečeno, sorbet može biti zaleđeni sok, a varijacija je stotine.

Nemojte sorbet miješati sa šerbetom koji je praktički ista stvar - sorbet je voće plus voda, dok je šerbet voće plus mlijeko/vrhnje plus voda.

Jedan od meni najdražih sorbeta je svakako onaj od papaje i breskve.

Za četiri fine ili osam vrlo dijetalnih porcija vam trebaju dvije banane i otprilike pola kile očišćene papaje te pola kile bresaka bez koštica. Sve voće narežite na male komade ne deblje od dva-tri centimetra. Umjesto papaje možete upotrijebiti mango, ananas, dinju ili pola količine zamijeniti lubenicom. Trebat ćete i četiri velike žlice vode i otprilike istu količinu svježeg limunovog soka.

Za početak ogulite banane (ta ljudi smo, a ne čimpanze!) i narežite na male komadiće od oko dva centimetra debljine. Potom ih, kao i ostalo voće, ostavite u zamrzivaču na sat, sat i pol. Sve se treba lijepo stisnuti.

Zaleđene komade voća prebacite u blender ili multipraktik s oštricama, dodajte vodu, ekstrakt vanilije i eventualno nekoliko žlica bijelog ruma te pažljivo smiksajte do željene teksture, ali pazite da se ne pretvori u sok. Odmah servirajte.

Kao što vidite, dodanog šećera i masnoća nema, a rezultat je brzi, tropski i osvježavajući desert koji gotov može u zamrzivaču stajati do dva tjedna.

Imate li vlastiti recept za sorbet, svakako ga podijelite s nama u komentarima.

Zasigurno ćete se složiti sa mnom kada kažem da se ne želim odricati malih veselja koja pokreću nepce; želim 4u1 - osvježavajuće, slatko, zdravo i šareno. Upravo zato je sorbet, kao jedan od najstarijih deserta na svijetu, idealan za ljetne žege.

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu