JURICA SAVJETUJE

Elektroliti - kada i koliko su potrebni?

Objavljeno: 23.08.2012 09:00 / Jurica Grosinger

Foto: Ostale fotografije Shutterstock / Shutterstock

U teretanama i sportskim centrima, ali i ljeti na ulicama te plažama redovito možemo vidjeti ljude koji u rukama čvrsto drže boce izotoničkih pića kao da im životi ovise o tome. Jurica savjetuje kada su i zašto elektroliti te iz kojih izvora potrebni

Apsolutno je jasno da konzumiranje izotoničkih napitaka neće odmah i sad nanijeti štetu tijelu u tim količinama koje ljudi konzumiraju, no najveći problem je višak kalorija koje se nepotrebno unose kroz razne vrste šećera koji se u njima nalaze. Time se ujedno može pobiti efekt treninga i dijetalne, kalorijski restriktivne prehrane.

Dodao bih i da se većina tih pića ne bi smjela davati djeci kako zbog velike količine šećera (svaki stomatolog će se složiti sa mnom), tako i zbog prevelike količine minerala za njihova tijela. Dakako, za njih postoje posebni proizvodi.

Drugi problem su umjetni zaslađivači, treći umjetni okusi, a četvrti bojila kojima su ta pića nakrcana. Sljedeći tjedan ćemo se detaljnije pozabaviti prehrambenim bojilima, a sada vam donosim najopasnije koje odmah počnite izbjegavati čitajući poleđine pakiranja: E121 ili Citrus Red 2, E127 ili Red 3, E129 ili Red 40, E102 ili Yellow 5, E110, tj. Yellow 6, E133, tj. Blue 1, E132 ili Blue 2 te E143 ili Green 3.

Svi koji misle da su to tako male količine sintetskih zaslađivača, okusa i bojila koje im neće naškoditi nisu ni svjesni toga da se te opasne tvari nalaze u brojnim drugim proizvodima koje svakodnevno ili često koristimo - od prehrambenih, medicinskih, higijenskih do kozmetičkih - te upravo zbog toga moramo ih izbjegavati jer se talože u tijelu stvarajući idealne uvjete za alergije, poremećaje u ponašanju i razvoju, ali i kancerogena oboljenja te brojne druge bolesti.

Što su elektroliti i što rade?

Ako se okrenemo problematici održavanja idealnog balansa elektrolita sve da bismo pomogli tijelu u prijeko potrebnim funkcijama organa i stanica, moramo prije svega naučiti što su elektroliti.

Najjednostavnije rečeno, to su tvari, odnosno soli koje se u tekućini pretvaraju u ione i potom prenose i održavaju električne signale, tj. povodljivost da bi stanice živaca, srca, tj. mišića funkcionirale ispravno međusobno, ali i koristile drugim dijelovima organizma. Elektroliti su: natrij, kalij, kalcij, magnezij, klorid, bikarbonat, fosfat i sulfat.

Bubrezi održavaju razinu elektrolita neovisno o njihovom unošenju ili trenutnom stanju, što znači da - kako bismo olakšali rad ta dva organa - moramo unositi elektrolite hranom i pićem za vrijeme te nakon tjelovježbe, velikih vrućina ili bolesti tijekom kojih gubimo tjelesne tekućine znojenjem, povraćanjem, dijarejom.

Time olakšavamo i pravilan rad cijelog tijela. Hormonalna slika, enzimske reakcije, iskoristivost glukoze, koštana masa, funkcija probavnog trakta, krvni tlak, izgradnja i regeneracija tkiva – sve se regulira elektrolitima koje je nužno držati u savršenom balansu.

Što uzrokuje disbalans elektrolita?

Disbalansi elektrolita za koje smo nerijetko sami krivi su hipo/hipernatremija – premalo ili previše soli i hipo/hiperkalemija – premalo ili previše kalija. Ipak, osim maloprije spomenutih aktivnosti i bolesti koje ometaju razinu elektrolita, spomenuo bih i bolesti bubrega, uzimanje pojedinih lijekova (npr. dijuretici), bulimiju te kancerogena oboljenja koja također mogu dovesti tijelo u alarmantna stanja.

Tu je i hiperkalcemija koja se javlja kod oboljelih od multiplog mijeloma, raka dojke i raka pluća, posebice ako postoje metastaze. Tijekom bolesti liječnik mora pratiti razinu elektrolita najčešće putem krvi (plazme), ali i urina ili iz tekućina dijareje.

Dobri izvori elektrolita

Inače, kod zdravih ljudi koji imaju (bar većinu vremena) balansiranu prehranu brige nema - elektroliti su već uključeni i odlično pokriveni: mliječni proizvodi, povrće i voće – kelj, špinat, brokula, kupus i kiseli kupus, repa, naranče, banane, suhe šljive i suhe marelice, breskve, nektarine, dinje i lubenice, ananas - grahorice (čak i tofu jer se proizvodi s kalcijevim kloridom) i sjemenke (posebice sezam i bademi), gljive, sardine, skuše, inćuni, losos i kamenice, govedina, svinjetina, domaće sušeno meso, kuhinjska jodirana sol...

U situacijama kada nemate pristupa ničemu osim kiosku s pićima, odaberite najbolje, a inače pravite izotonička pića i grickalice sami – em su zdravije opcije, em ćete izbjeći cul-de-sac vlastitog novčanika.

D.I.Y. izotonički recepti

Od brzinskih rješenja isprobajte pola šalice sušenih marelica – tu već imate 1g kalija; nije loše ni popiti punu čašu vode u kojoj ste otopili pola žličice jodirane soli – ovi recepti su super ako osjećate slabost, mučninu, grčeve mišića ili ste povraćali nakon dulje fizičke aktivnosti. 

Isprobajte kućne recepte koji se mogu držati u hladnjaku ili čak i zalediti u obliku kockica ili na štapiću:

• 2 litre vode, žličica sode bikarbone, žličica soli i sedam žlica šećera (može meda, stevije ili sladila po izboru). Dobro promiješati da se sve otopi. Možete dodati malo voćnog sirupa prema želji i ukusu. Odličan napitak tijekom bolesti kada se puno znojimo.

• Litra vode, šest žličica šećera/meda i pola žličice soli. Ova je verzija odlična u slučaju proljeva.

• Dva decilitra soka od naranče (može i kupovnog bez dodanog šećera), litra i pol vode, žličica meda, žličica sode bikarbone i žličica soli. Dobro umiješajte, držite u hladnjaku i pijuckajte tijekom cijelog dana.

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu