BUZZ

Frankenstein iz Silicijske doline

24.10.2012 u 14:07

Bionic
Reading

Svoj strah od napretka tehnologije i ljudske potrebe da intervenira u nasljeđe takozvanog Stvoritelja, pretočila je u riječi i kreirala jedno od najvažnijih književnih djela svih vremena

Iako je od prošlo gotovo dvjesto godina otkako se Mary Shelley odvažila ukoričiti svoje paranoje, njena priča o Frankensteinu i dalje služi kao najbolja metafora koja ilustrira stanje u suvremenom svijetu, opasno navučenom na tehnologiju.

Čak su se i inženjeri i informatičari iz Silicijske doline, modernog laboratorija dr. Frankensteina, ovog proljeća složili da su zaista 'stvorili čudovište' te tužno ustvrdili da, nažalost, nema povratka. Ovo posljednje odnosi se, naravno, na svu silu tehnoloških napravica koje jadna ljudska stvorenja drži u konstantnoj vezi s digitalom – prozorom u svijet, rasadnikom dopamina, jednim od glavnih krivaca zbog kojeg je danas poprilično teško shvatiti kojeg se đavla ono Dolly Parton žalila ako je radila samo od devet do pet.

Internet i pripadajući gadgeti koje prema posljednjim istraživanjima 91 posto korisnika drži nadohvat ruke, stvorili su horde ovisnika kojima, žele li sačuvati zdravi razum, predstoji bolno i dugotrajno odvikavanje.

Na to u posljednje vrijeme pozivaju svi, od znanstvenika i new age terapeuta, pa čak i kompanija koje su odjednom postale vrlo zabrinute za svoje kupce. Kako je prošli tjedan primjetio Advertising Age, taj anti-virtualni manifest kompanijama je postao sjajna prilika da komuniciraju brigu o životima i razumu svojih potrošača.

McDonald's je tako uz pomoć Leo Burnetta Dubai složio kampanju kojom 28. rujna proglašava 'danom offlinea'. Tada, kažu u prijestolnici junk fooda, valja isključiti telefone, e-mailove i ostale aparate i posvetiti se voljenoj djeci i obitelji.

Švedska telekomunikacijska kompanija Telia na tržište je pak izbacila aplikaciju koja blokira internet u zadanom vremenskom periodu. Riječ je o ponešto modificiranoj varijanti 'cold-turkey' metode koja bi mogla poslužiti korisnicima koji su u početnoj fazi 'skidanja' s neta. Velikodušno od Telie, zar ne?

Taj trend, piše AdAge, vidljiv je i u Chivasovoj kampanji 'Here's to Big Bear' u kojoj četvorica prijatelja doživljavaju sjajne avanture u trenutku kad shvate da njihovi mobiteli nemaju signala i pristup mreži. Za razliku od Chivasa, britanski operater Orange već nekoliko godina provodi akciju Orange Wednesdays tijekom koje korisnike potiče da se zabave na 'old-school' način, uz dobar kino-hit i kokice.

Dakle, svake srijede Orange na svojim internetskim stranicama nudi akcije za kino projekcije i večere, a pritom i savjetuje kupcima da ugase svoje mobitele i uživaju u zabavi. Slatko od Orangea, zar ne?

Slatko i ništa drugo, jer ta navodna briga koju kompanije demonstriraju na svojim jumbo plakatima i u televizijskim spotovima ne znači i realizaciju anti-internetskog manifesta. Ako zaista žele pomoći, kompanije bi se trebale ugledati na njemački Volkswagen, trenutno jedinu kompaniju koja se ozbiljno ulovila u koštac s čudovištem s 'www' predznakom.

Oni su, naime, odlučili blokirati poslovne e-mailove koji u pretince stižu pola sata nakon završetka smjene svojih zaposlenika i ponovo ih pustiti u promet pola sata prije početka smjene. To su opravdali činjenicom da cjelodnevna dostupnost na duge staze ubija produktivnost i kreativnost te da oni zaista žele svojim djelatnicima poručiti kako postoji način da se bore protiv Frankensteina iz Silicijske doline.

Kad bi i ostale kompanije slijedile njihov primjer, onda bi anti-internetski manifest u korporativnom sektoru i imao nekog smisla. Sve ostalo nije ništa dugo nego mlaćenje prazne slame, dok kreacija uništava svog kreatora..