Dobra hrvatska arhitektura, za razliku od bratskog joj dizajna (Studij arhitekture i Studij dizajna na Sveučilištu u Zagrebu formalno funkcioniraju pod zajedničkim nazivnikom Arhitektonskog fakulteta) rjeđe se, osim s vremena na vrijeme u senzacionalističkim kontekstima, nalazi u medijima i na portalima.

Dizajn je javnosti bliži, u medijima i na naslovnicama znatno češći, aktualniji je, a na kraju krajeva i produktivniji na nekom godišnjoj razini, pa često taj medijski kolač objavljivanja izložaba, događanja, nagrada, predstavljanja timova i autora preuzme, u pravilu ostavljajući arhitekturu u sjeni.

Osim samih medija kojima je izgledno arhitektura manje interesantna osim ako nije kičasta, pretjerana, srušena ili preskupa, zaslugu za manjak arhitekture u medijima mogu preuzeti i same krovne institucije koje kao da, ponovno za razliku od prijatelja dizajnera, još nisu naučile moć, važnost i neosporno potrebu za nečim što se zove PR ili odnosi s javnošću, čekajući da im mediji sami pokucaju na vrata.

Prije nešto više od tjedan dana, u Zagrebu su dodijeljene godišnje nagrade za najbolja arhitektonska dostignuća u protekloj godini koje dodjeljuje UHA – Udruženje hrvatskih arhitekata. Dok su same najavne objave nominacija ususret dodjeli nagrada i izložaba nešto ažurnije prenijeli novinski i poneki internetski članci, konačne rezultate, odabir najuspješnijih ostvarenja hrvatske arhitektonske scene iz 2012. malo je tko pohvatao.

A upravo da se u javnosti proširi glas o najboljoj domaćoj arhitekturi itekako je bitno, jer realno, ako je suditi po nagrađenim projektima (a i preostalim nominiranima) bez obzira na nezavidno stanje države, ekonomije i situacije u građevini, jedan mali ali hvalevrijedan dio domaće produkcije postigao je izuzetnu kvalitetu.

Tu činjenicu vjerno elaborira zastupljenost tih istih nagrađenih projekata na najrelevantnijim, najčitanijim i najvećim internetskim portalima suvremene arhitekture i dizajna, što izuzetno dobro komunicira talent, energiju i rad domaće kreativne scene.

Kako izgleda najbolja suvremena domaća arhitektura, koja se svojom kvalitetom bez pretjerivanja može mjeriti s onom europskom, a itekako i s ovom regionalnom i susjedskom, pogledajte u nastavku. Koji su projekti, po sudu stručnog žirija Udruženja hrvatskih arhitekata, bili najuspješniji u protekloj godini slikovno možete popratiti u priloženoj galeriji fotografija.

Nagradu 'Viktor Kovačić' - za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u prošloj godini na svim područjima arhitektonskog stvaralaštva – poopćeno rečeno, nagradu za najbolju 'zgradu' godine, osvojili su mladi arhitekti Marin Mikelić i Tomislav Vreš iz arhitektonskog ureda MVA – Mikelić/Vreš, Arhitekti za hotel Well u termama Tuhelj.

Riječ je o odličnom projektu koji, umjesto očekivane hotelske arhitekture, donosi ansambl zgrada izuzetno suvremenih i prepoznatljivih elemenata i karakteristika. Kako navodi obrazloženje žirija, kvalitetno projektantsko rješenje formira tri paviljona, tri karakteristično oblikovana volumena koji izranjaju iz zelenog krova javnog dijela hotela.

Projekt arhitekata iz MVA zadire u domenu rekonstrukcije i nadogradnje, jer su novosagrađeni paviljoni adicija na postojeće sadržaje hotela. No MVA uspijevaju svojom arhitekturom jasno odijeliti novo od starog, privatno od javnog te suvremenim oblikovanjem i pažljivom i originalnom upotrebom materijala i završnih ploha, donose značajan pomak na domaćoj sceni kako u Zagorju tako i u kontekstu pametnijeg promišljanja izuzetne hotelske arhitekture.

Imajuću na umu da je istu nagradu lani osvojio hotel Lone u Rovinju, izgledno je da su domaći hotelijeri konačno uvidjeli važnost definiranja posebnosti i identiteta hotela, primarno putem arhitektonske izvrsnosti.

Nagradu 'Drago Galić' za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture, ilitiga za najbolju 'kuću' godine, osvojio je riječki arhitekt Idis Turato. Radi se o obiteljskoj kući Nest and Cave smještenoj iznad Opatije, koja kroz hrabar projektantski pristup, suvremeni izričaj i gotovo idealan odnos s klijentom rezultira jednom od ponajboljih izvedbi arhitekture obiteljskih kuća iz posljednjeg desetljeća u Hrvatskoj.

Žiri je svoju odluku o nagrađivanju ove kuće elaborirao opisom kako arhitekt Turato u ovoj kući nastavlja raditi kroz svoj originalan, funkcionalan, inovativan i odvažan autorski stav, uklopljen u snažnu ekspresivnu gestu. Ukupan arhitektonski doseg u ovom projektu te spoj dvaju elemenata, ekstrovertiranog gnijezda (Nest – gornji dio kuće, prostora ulaza, dnevnog boravka, kuhinje i blagovanja - rešetke obučene u bijeli aluminij) te introvertirane spilje (Cave – donji betonski dio kuće spavaćih soba presvučen sivim kamenom) ostvaren je na iznimnoj funkcionalnoj, konstruktorskoj i skulpturalnoj razini.

Nagradu u kategoriji 'Bernardo Bernardi', za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja, odnosno nagradu za najbolji interijer osvojila je Vanja Ilić za otvoreni atelier modne dizajnerice Branke Donassy u Mesničkoj ulici u Zagrebu. Naizgled izuzetno jednostavan, ali dojmljiv i eteričan maleni prostor postaje trodimenzionalno bijelo platno za izlaganje mode, odjeće i inog, istovremeno definirajući interijer kao bijelu čahuru nedefiniranih dimenzija.

Ocjenjivačkog suda dojmio se zahvat naglašene jasnoće i ekspresivnosti smješten u prostoru suzdržanih dimenzija unutar historicističke zone. Projekt povezuje iskustva i procese projektiranja arhitekture i odjeće stvarajući jedinstvenu cjelinu. Prostor je oblikovan elastičnom opnom krojenom od rastezljive prozračne tkanine te su nizanjem mekih i zaobljenih ploha nastale neovisne strukture i dinamične forme koje tvore fluidan prostor jednostavne ljepote.

Izložba spomenutih radova, ali i svih nominiranih te svih prijavljenih realizacija otvorena je u Društvu arhitekata Zagreba na Trgu bana Jelačića do 4. siječnja, svaki dan od 9 do 16 sati.

Valja dodati da je nagrada 'Viktor Kovačić' za životno djelo na dodjeli nagrada uručena zagrebačkom arhitektu Branku Kinclu, a u kategoriji za najbolji publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture za 2012. – nagradu 'Neven Šegvić' osvojili su Vladimir Kulić i Maroje Mrduljaš za knjigu 'Nedovršene modernizacije – između utopije i pragmatizma'.