BUZZ

Efekt Davida Bowieja

15.01.2013 u 10:37

Bionic
Reading

Marketinški bloger Seth Godin svojedobno je izjavio kako svaki brand koji egzistira u eri novog, interaktivnog weba treba barem jednom u karijeri korisnicima podvaliti takozvani 'ideja-virus'. Virus bi se poput prave epidemije trebao virtualnim svijetom širiti 'kihanjem' dvonogih jedinki i, ako brand ima imalo sreće, ne bi smio biti izlječiv

Kad je Godin tako slikovito opisivao širenje ideje među pukom, vjerojatno nije mislio na Davida Bowieja, a niti je ovaj bio svjestan da je svojim potezom pokazao kako u praksi funkcionira ta lekcija iz brendinga.

Zapravo, mediji se uopće nisu sjetili Setha ni njegove marketinške teorije, već tu podvalu i ono što je uslijedilo kasnije proglasili 'efektom Davida Bowieja', što je još jedan dokaz da je Bowie, među ostalim, i neprikosnoveni brending majstor. Naime, taman kad su sjetne oči svijeta bile uprte u Bowiejevu ostavštinu, povodom njegova 66. rođendana, ovaj ih je odlučio nagraditi najboljim poklonom koji su mogli zamisliti, novom glazbenom numerom 'Where Are We Now' u čijem se videu, paz'te sad ovo, pojavljuje i sam umjetnik.

Fanovima je, nakon deset godina studijske tišine, onako iznebuha, bez prevelike pompe i glamurozne parade, u krilo sletjela prava poslastica, pa se oni uskihaše po društvenim mrežama. Emotivnim postovima pozdravili su comeback umjetnika koji ne samo da, za razliku od većine suvremenih glazbenika, umije servirati i formu i sadržaj, već i, očito, dobro poznaje snagu suvremenih medija koji mogu proširiti virus bez ijedne izgovorene riječi.

Točnije, vijest o novom albumu koji će svjetlo dana ugledati u ožujku proširili su sami korisnici, a on je uspio ostati pritajen, misteriozan, ostavljajući publiku u slatkom iščekivanju. Osim dobrog tajminga i poznavanja mehanizma po kojem funkcioniraju društvene mreže, Bowie je marketinško majstorstvo potvrdio činjenicom da i danas, 46 godina nakon lansiranja svog debitantskog albuma, još posjeduje istančanu vještinu pripovijedanja priče, što i jest jedna od temeljnih karakteristika svakog dobrog branda.

Bowie je to pokazao još u prvoj polovini sedamdesetih kad je s androgenim alter egom Ziggyijem Stardustom rušio seksualne tabue, u potpunosti se identificirao s njegovim vrijednostima, i to do te mjere da je, kako je i sam kazao, priča postala opasna. Eklektičnog Ziggyija je, u svrhu promocije albuma Station to Station, zamijenio uglađeni Thin White Duke, beskrajno mračni egzistencijalist koji pažnju nije plijenio make-upom ili glamuroznim outfitom koliko performansima koji emaniraju kabaretsku eru i stilom života baziranom na 'ljutim papričicama, mlijeku i - kokainu'.

Smrt mršavog, bijelog aristokrata najavila je Bowiejevu izrazito produktivnu 'berlinsku fazu' koju umjetnik s dominantnom notom melankolije priziva u novom videu. Elegična melodija, stihovi koji govore o prolaznosti, ali i nadi ('as long as there's me, as long as there's you') te vizualni identitet novog albuma i internetske stranice, fanove uvode u priču o novom/starom Bowieju, tišem i, čini se, emotivnijem nego ikad.

Umjesto glavnog junaka, dizajner Jonathan Barnbook, koji je proteklih mjeseci s njime surađivao u najvećoj tajnosti, objašnjava kako su novim vizualima, točnije redizajnom covera njegovog kultnog albuma 'Heroes', htjeli Bowieju dati posve drugačiji, tiši 'ton' nego što je imao prije. 'Tijekom vremena fanovi su imali prilike razmišljati o tome koliko je velik njegov značaj u muzičkoj povijesti i bilo bi posve izlišno ponašati se kao da je Bowie neki novi roker u gradu. To smo htjeli poručiti i dizajnom. Kad ste netko kao što je David Bowie, nemate potrebe vikati', pojasnio je Barnbook.

Ipak, ta činjenica da su i tišina i minimalizam tako pomno isplanirani Bowieja čine Bowiejem, čovjekom s beskrajnim stvaralačkim talentom i nepogrešivim njuhom za marketinški biznis.