Strip

Gospodari ječma – Van Hamme & Valles

Objavljeno: 26.01.2013 08:13 / Saša Čobanov

Foto: Promo fotografije Fibra / Fibra

Fascinantna saga o pivu i prokletstvu ljudskih ambicija

Znate’l priču o Vasi Ladačkom? Da, o onom Vasi, neizostavnom protagonistubezbrojnih tinejđerskih tuluma. O Vasi, jednom od simbola cjelokupnog opusa neuništivog vojvođanskog trubadura Đorđa Balaševića. Naravno da znate.

E pa taj je Vasa bio čestit mladić iz provincije. Odrastao u siromaštvu, Vasa je čitav svoj život vapio za onim što nema, a što drugi imaju. Vasa je bio sretan, no Vasa je bio nesretan. Jer nije znao da je sretan, a želio je puno više. Vasa je imao srce, no samo je malo prekasno shvatio njegovu ulogu u životu. Nije znao da neke stvari u životu, i to one možda najvažnije, ne bira pamet, nego srce. Vasa je volio, no Vasa nije tada znao da voliš samo jednom u životu. Onako kako spada, kako treba voljeti.

I Vasa je otišao. Raskinuo sve veze sa svojom prošlošću i oženio se. Za bogatu nevjestu, jedinicu kćer nekog gazde. I napokon je Vasa bio 'sretan'. Dobio je sve što je čitav svoj život tražio. I konje vrane i livade i njive plodne i vinograde blagorodne. I zlatni sat čak. Ma, Vasa je sad sve imao. Ali Vasa nije imao ništa.

Ako zanemarimo klasičnu balkansku nadrealnu životnu mantru, prema kojoj se svi veći životni problemi rješavaju uništavanjem od alkohola i skončavanjem u birtiji, priča o Vasi Ladačkog neodoljivo podsjeća na životnu sudbu Charlesa Steenforta, glavnog lika ove velebne obiteljske sage o pivu i ljudskim sudbinama.

Priča započinje u 1854. u Dorpu, malenom belgijskom seocetu u kojem upoznajemo Charlesa Steenforta, ispravnog mladića koji nakon smrti oca odbija preuzeti tradicijom i obiteljskim očekivanjima nametnutu mu ulogu. Uloga oca obitelji sad je prenesena na Charlesova starijeg brata koji da bi prehranio obitelj, radi za lokalnog magnata Alfreda de Ruitera. Od Charlesa se očekivalo da će se pridružiti bratu u radu u pivovari te tako osigurati još jednu plaću neophodnu za goli opstanak. No, Charles to odbija i bježi u obližnji samostan gdje se sve svodi na molitvu i proizvodnju piva

Naučivši sve o pivu, a pritom i upoznavši prekrasnu Adrienne, Charles napušta samostan i vraća se u rodno selo gdje skupa s prijateljem Franzom Texelom osniva malu pivovaru. Unatoč sukobima s vlastitim bratom koji Charlesu ne oprašta ‘izdaju’ i de Ruiterom koji ne trpi konkurenciju te u svakoj prilici sabotira Charlesa, Franz i Charles uspijevaju osvojiti prvu nagradu na izboru za najbolje pivo provincije Brabant. 

Charlesov talent, znanje i posebice ambicija ne promiču de Ruiteru koji u Charlesu zapravo vidi sebe i ovaj mu nudi faustovsku nagodbu - upravljanje vlastitom pivovarom u zamjenu za 'dušu'. Charles to prihvaća, napušta Adrienne i Franza, ženi De Ruiterovu jedinicu i sve polako odlazi k vragu. Charles nije poput Vase Ladačkog nakon devet dana opijanja skončao tako da mu je glava klonula na stol birtije, no možda bi bilo bolje da jest. Jer posljedice te nagodbe i Charlesove izdaje pratit će obitelj Steenfort kroz čitavo stoljeće.

Koncept obiteljske sage poznajemo još od antičke Grčke i drama o Atrejevićima, pa sve do mnogobrojnih inkarnacija u djelima dvadesetog stoljeća ('Glembajevi', 'Dina', pa i 'Kum' i 'Sopranosi'). Ta forma obiteljske sage dopuštala je autorima veću slobodu u stvaranju zamršenih uzročno-posljedičnih lanaca pomoću kojih su se problematizirali koncepti grijeha, sudbine, naslijeđa, odgovornosti, promjene i svega onoga što je vremenski okvir veći od jednog ljudskog života mogao dopustiti.

Van Hammeova saga o obitelji Steenfort kroz čitavu jednu eru pravilno slijedi sve navedene elemente, a pritom posebnu pozornost posvećuje problemu 'uspjeha' i svim posljedicama koji isti nosi sa sobom. Kroz svih osam albuma nastalih u periodu od 1992.-2001., Van Hamme je zadržao istu konceptualnu postavku. Načelno, povijest proizvodnje piva je ogoljena središnja točka Van Hammeovog pisma, no njega puno više zanimaju ljudske sudbine usko vezane za nju. Njihove izdaje, ambicije, pohlepe, osvete, manipulacije i ljubavi. Van Hamme ja majstor studije ljudskog karaktera, a Gospodari ječma su idealan dokaz za to.

Tri razloga zbog kojih ćete voljeti Gospodare ječma:

1. Sve što ste ikad željeli znati o pivu, o tom divnom napitku bez kojeg je danas svijet nezamisliv, a niste imali koga pitati, naći ćete u ovoj velebnoj knjižurini. Točeno pivo, pivo u boci, svijetlo pivo, tamno pivo, tehnike niske fermentacije i tehnike umjetnog hlađenja, važnost kvalitete ječma, vode, hmelja i kvasca… Sve, al ama baš sve. Ultimativni strip za kolegu Ribafiša.

2. Jeste li gledali izvrstan argentinski film 'Tajna je u njihovim očima', inače dobitnika Oscara za najbolji film na neengleskom govornom području 2010? Ako jeste, niste mogli ne opaziti frapantnu sličnost u jednom malom, ali jako bitnom detalju koji zajednički dijele taj film i 'Gospodari ječma'. Naime, da ne spojlam onima koji ne znaju o čemu se radi, reći ću samo da se radi o osveti i načinu realizacije iste. Odnosno, o tome što je čovjek sve spreman napraviti onima koji mu oduzmu najmilije. Jezovito, ali pravedno.

3. Uz to što Van Hamme u Gospodarima ječma fantastično analizira psihološku pozadinu ljudskih karaktera, ne libi se pročačkati ni po osnovnim postulatima samog kapitalizma te zaroniti u njegove mračne dubine. O klasičnoj društvenoj hijerarhiji, dakle onoj vertikalnoj, između siromašnih i bogatih manje više sve se zna, no ovdje Van Hamme tendenciju stavlja na onaj drugi sukob, horizontalni, između bogatih. I to radi jako dobro.

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu