Jurica savjetuje

Oda kokicama

Objavljeno: 07.03.2013 09:21 / Jurica Grosinger

Foto: Ostale fotografije Shutterstock / Shutterstock

Jedna od prvih grickalica koje se ljudi sjete na spomen kina ili filmskoga maratona su kokice. Trebamo li ih smatrati tek još jednom nezdravom grickalicom ili se poput gladnih zvijeri baciti iz ovih stopa na zdjelu? Kako se rade najfinije kokice? Postoji li dijetalna varijanta? Pročitajte što Jurica savjetuje

Mirisu svježe pečenih kokica malo tko može odoljeti. Osobno ih često jedem uvečer uz omiljenu seriju ili film kao dio opuštajućeg večernjeg rituala. Oduvijek sam ih smatrao tek pukom grickalicom koja mi čini više štete nego koristi i bar nepce i glavu čini nakratko sretnima.

Ako je vjerovati novim studijama cijenjenih znanstvenika i nikako ne kukuruznom lobiju, kokice su antioksidativni hit među namirnicama. Čak su bogatije tim životno važnim nutrijentima od brojnog povrća i voća.

Znate i sami koliko smo zadnjih godina sa svih strana okruženi terminom superhrana, tj. namirnicama koje bi nam svakodnevnim unosom trebale unijeti svu životnu energiju. Pritom svako malo na tržište izlazi neka nova sjemenka, prah biljke ili sirup koji se skupo prodaje upravo zbog tih kvaliteta, a mi ćemo se truditi teško zarađen novac odvajati za to novo čudo jer, eto, mrvicu smo povodljivi (čitaj: pomodni), ali i želimo biti bliže svetom gralu zdravlja i dugovječnosti.

Jako me razveseli kada uobičajene namirnice poput kukuruza zabljesnu kao izvor zdravlja jer to nam pokazuje da i bez junferica iz Laosa koje u pola četiri ujutro u specijalnim haljama beru bobice te još bitnije na lokalnoj razini i iz 'obične' kuruze možemo izvući boljitak te guštati u finoj zabavi za usta. A i lijepo je podsjetiti se da nije u šoldima (baš) sve.

Ispitivanja su pokazala da jedna porcija, oko 33 grama cijelog zrna, kukuruza kokičara sadrži do 300 mg polifenola, za razliku od otprilike stotinjak miligrama, koliko ima ostali kukuruz ili 160-250 mg polifenola u voću i nekim drugim namirnicama biljnoga porijekla.

To bi značilo da su jedan i pol posto porcije čisti antioksidansi. K tome su savršeno dijetalne jer u ovoj količini ima samo jedan gram masnoće, 26 grama ugljikohidrata, četiri grama bjelančevina i 130 kcal.

Da se podsjetimo, polifenoli, njih čak osam tisuća, antioksidansi su koji se bore protiv oštećenja naših stanica, odnosno štite stijenke krvnih žila od oksidativnog stresa. Spuštaju loš kolesterol, imaju snažno protuupalno djelovanje i olakšavaju kronične bolove. Ne djeluju svi isto, pa je zato bitno izabrati izvore u kojima su oni najbolji poput, evo, kokica, ali i crnog vina te grožđa, šumskog voća, citrusa, zelenog čaja, nezaslađenog i po mogućnosti sirovog kakaa te začina poput cimeta, đumbira, ružmarina, bosiljka i sl.

Jeste li ikada rekli 'fuj' nad tanjurom cjelovite tjestenine ili riže, a volite grickati kokice? One su jedina integralna i turbo ukusna grickalica, a u količini porcije koju sam spomenuo dobivate čak sedamdeset posto dnevne potrebe za cjelovitim žitaricama. Pokupite i sve ljuskice koje su ostale na dnu zdjele ili koje su vam zapele za zubima – one su osim vlaknima prepune polifenola kao i sama raspuknuta srž.

Kokice sadrže više vitamina B1 i B2 od mlijeka ili govedine te vitamina B3 (nijacin) od kupusa, naranči ili maslaca. Što se minerala tiče, bogate su željezom, 2,7 mg/100 g, skoro poput špinata koji u istoj količini sadrži 3 mg. Fosfora imaju 281 mg što je daleko više od bakalara ili govedine te jaja, naranči i špinata. U razini kalcija su al pari govedini, rajčicama te krumpiru.

Ipak, kokicama manjka drugih bitnih vitamina i minerala pa ih zato nemojte koristiti kao zamjenu za povrće i voće, već kako savršen dijetalni dodatak.

Kada je o dijetalnoj prehrani riječ tu je i caka. Kokice u kinodvoranama su čisto zlo, nutritivna sotona u košarici. Velika porcija takvih kokica može sadržavati od 660 do 1.100 kcal, što je ravno velikoj pizzi, a soli, tj. natrija može biti od 480 do 600 mg! Dnevne potrebe za natrijem se kod odraslih iznose 1.500 mg. Katastrofa!

Sličan tragičan scenarij dolazi i u kokicama iz mikrovalke. Kemikalija nazvana diacetil koja se koristi kod proizvodnje okusa maslaca u tvornicama je potvrđen uzrok bolesti pluća kod radnika koji ih proizvode... Katastrofa x2!

Kukuruz kokičar je najbolje peći kod kuće u specijalnom (i vrlo pristupačnom) aparatu za kokice na vrući zrak jer tada nije potrebno dodavanje ulja ili maslaca tijekom pečenja i nema bojazni da će izgorjeti i time stvoriti kancerogene spojeve koji se javljaju kod prepečene hrane. Takve kokice osobno jedem bez dodanih masnoća jer ih želim jesti skoro svaki dan, a to ne bih mogao da su kalorijski jače.

To je jedan od kompromisa na koje se morate navići želite li tanji struk. Okus je slabiji za dvadesetak posto, ali onih 80 posto punoće je i dalje tu.

Što se okusa tiče, probajte ih jesti same ili poškropiti s malčice soli, prepečenog češnjaka ili češnjaka u prahu, dobar je i čili prah ili tabasco umak koji će ljutinom ubrzati metabolizam te svi ostali slani ili slatki začini koje volite. Kokice s malo cimeta i vanilije su fina varijacija na inače slanu temu, a neće ugroziti liniju, naročito sada pred ljeto.

Kokice će biti zdravije od onih iz kina ako ih vrlo nježno poškropite ghi (ghee) maslacem, maslinovim uljem ili s mrvicu parmezana i par kapi limuna dok su još vruće.

Da bi izbjegli GMO kukuruz, kupujte provjerene klipiće kokičara ili zrna iz eko uzgoja. Nema do domaće kokice... :)

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu