Jurica savjetuje

Hrana koju treba izbjegavati

Objavljeno: 14.03.2013 09:14 / Jurica Grosinger

Foto: Ostale fotografije Shutterstock / Shutterstock

Zdrav život podrazumijeva pravilnu, nutritivno balansiranu prehranu, po mogućnosti iz lokalnog uzgoja. Zašto se daje prednost lokalnim namirnicama? Namirnice koje su došle s farmi iz regije će biti manje špricane otrovima koji ih štite od nametnika da bi nama izgledale ljepše, a možda ni neće biti špricane. Jurica savjetuje kod kojih namirnica moramo posebno pripaziti

U nekim lancima supermarketa pojavile su se namirnice iz ekološkog uzgoja koje na deklaraciji pakiranja nose potrebne certifikate koje garantiraju da limun ili naranča nisu bili tretirani nikakvim kemikalijama tijekom uzgoja. Pozdravljam takav korak naprijed jer te namirnice imaju vrlo konkurentne, dakle pristupačne cijene, no treba paziti na jednu iznimno bitnu stavku.

Nedavno sam šećući supermarketom primijetio zaposlenicu trgovine jednoga lanca kako u specijalnom kombinezonu pokrivenih dišnih putova šprica izložene namirnice supstancom prozirne boje. Taj je sprej izlazio iz dizni pumpe koja joj je visila preko ramena poput torbe. Pomalo šokiran viđenim okrenuo sam se prema drugoj zaposlenici koja je prolazila i pitao što joj to kolegica radi, iako je bilo očito.

Dobio sam odgovor da povremeno moraju 'osvježiti' izložene proizvode, što razumijem jer trulo povrće neće nitko kupiti, ali isto tako ne mogu vjerovati da se to radi ispred kupaca jer sam taman koju sekundu prije prošao iza leđa te zaposlenice i očito imao sreće da nije počela špricati dok sam bio tik do nje.

Također je bilo očito da se nije radilo isključivo o vodi zbog zaštite kojom se žena osigurala. Među izloženim voćem koje je špricala nalazio se i ekološki uzgojen limun kojem sam se toliko veselio zbog korice.

Pitam se koliko je puta tijekom transporta te prethodnog skladištenja taj limun bio šprican. Ništa više ni manje ne vjerujem ni tetama s tržnice jer tek tamo se mora vjerovati na riječ, a znamo koliko riječ u današnje vrijeme vrijedi... Dakle, osim ako nemate člana obitelji ili bliske prijatelje koji sami u vrtu imaju voća ili povrća te drvo tog limuna kojeg se danas čvrsto držim, perite svaku kupljenu svježu namirnicu prije upotrebe kao da vam život ovisi o tome jer doista ovisi.

Sjetite se biologije iz škole i svih crijevnih nametnika koji dolaze s neopranom hranom. Trebam li spomenuti hepatitis iz prljavoga? Zaraze bakterijom E. coli iz 2011. na povrću koje su ljudi slabo prali ili jeli salate koje je netko drugi pripremio?

Nisu samo pesticidi jedina problematika. Ne kažem da ne bismo više nikada trebali kupovati gotove salate ili jesti vani. Dapače, želim vas potaknuti da imate na umu i osvijestiti da treba paziti gdje kupujemo, što kupujemo i da bismo većinu vremena trebali sami vlastitim rukama, uz pomoć sode bikarbone ili alkoholnog octa oprati svježe namirnice prije jela.

Bacite oko na temu sode bikarbone i kako je koristiti za pranje namirnica.

Dvije namirnice koje svi redovito jedemo, a mogu biti vrlo problematične su krumpiri i jabuke. Zašto krumpiri? Tijekom uzgoja se često tretiraju fungicidima, a potom herbicidima da bi se uništilo vlaknasti čokot prije berbe. Prije skladištenja se još jednom tretira radi sprečavanja klijanja.

Zašto jabuke? Nametnici ih obožavaju, ali i time tjeraju veći dio onih uzgajivača koji idu linijom manjeg otpora i veće zarade da ih od samog početka rasta špricaju. Tek se nedavno počelo primjećivati da ljudi s farmi često pobolijevaju od autoimunih bolesti (npr. Parkisonova bolest) ili različitih oblika raka. Rješenje – kupujte krumpire i jabuke iz eko uzgoja jer koliko god ih namakali u sodi bikarboni ili alkoholnom octu te četkali i gulili, njihova kora je tanka i porozna, zbog čega otrovi dolaze do srži.

Sljedeće na listi za odstrel je mlijeko. Zadnjih nekoliko tjedana smo čitali i slušali o aflatoksinu, otrovu iz plijesni Apersillus flavus, kojem su jedući vlažnu i pljesnivu stočnu hranu bile izložene krave, a time i mlijeko, maslac, jogurt, vrhnje, sirevi i drugi mliječni proizvodi te na kraju i mi.

Jetra je na udaru, a već i manje količine aflatoksina je oštećuju, dok u većoj koncentraciji dolazi do njenog otkazivanja i smrti. Drugi problem aflatoksina je i sinergija s ostalom nezdravom (prženom, obrađenom) hranom, alkoholom i lijekovima koji ionako u startu štete jetri. Usto, tu su i naši dugogodišnji poznanici hormoni rasta - rBGH ili rBST. Potom antibiotici, fungicidi poput triclosana, protuupalni lijekovi i antireumatici poput diklofenaka.

Sve da bi krave proizvodile što više mlijeka dok ih se ne pretvori u podjednako nezdravu šniclu. Rješenje – kupujte provjereno eko mlijeko čija cijena zna biti čak koju kunu niža od običnog i koje nema dodanog kalcija (wtf?!) i vitamina.

Recept za dobar umak od rajčice se prenosi s koljena na koljeno, a ono što vi nikako nemojte prenositi u svoje tijelo je bisphenol-A, tzv. BPA. To je sintetski estrogen koji je dijelom neprianjajućeg sloja u konzervama i koji se ispušta u hranu i piće kojom je izložen. Što je hrana kiselija, to će se više BPA nalaziti u njoj, a kiselost je jedna od karakteristika rajčica.

Problemi s reproduktivnim traktom, npr. smanjeni broj spermija, ali i problemi sa srcem, dijabetes i pretilost povezani su s ovom kemikalijom. Rješenje – birajte rajčice iz staklenih boca ili svježe tijekom sezone, pa ih sami konzervirajte u teglama ili zamrznite.

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu