Jurica savjetuje

Jesti zdravo, a ukusno

Objavljeno: 03.04.2013 23:17 / Jurica Grosinger

Foto: Ostale fotografije Shutterstock / Shutterstock

Uskršnji blagdani su za nama, ali ono što je ostalo je višak kilograma. Jurica savjetuje kako očistiti svakodnevnu prehranu od hrane koja nas deblja i škodi, a da pritom ne moramo nepcu i životnom veselju uskratiti simfoniju okusa. Ponekad smijete zastraniti, a da vam to ne uništi povratak na idealnu težinu

Ono što me nimalo ne privlači kada je postizanje idealne težine u pitanju je odricanje od velikog broja, ako ne svega, onoga na što smo navikli svakodnevno jesti. To je prije svega šok, kako za fizički aspekt, tako i za onaj psihički – neminovno je da će skoro svatko na strogo limitiranom režimu prehrane u početku biti mrzovoljan i prilično živčan.

Dolazi i do problema poznatog nam jo-jo efekta u kojem ćemo povratiti sve izgubljene kilograme, a možda i dobiti još koji onoga trenutka kada prestanemo s dijetom. Ključno je znati da jedino što stoji između nas i cilja je reprogramiranje stečenih navika te odnosa prema hrani. Jedino, ali i vrlo teško jer bismo ispočetka trebali naučiti nepce što mu je fino, a što nije. Upravo to je tanka linija između onih koji su uspjeli i onih koji se vrte u krug pitajući se kako smršaviti, oblikovati tijelo i održavati rezultate.

Alkohol. Prva stavka današnje liste. Da, Francuzi piju dosta crnoga vina u količini otprilike jedne čaše dnevno za žene i dvije za muškarce jer će ono povisiti razinu dobroga kolesterola, razrijediti krv i prema dosadašnjim istraživanjima smanjiti rizik obolijevanja od demencije ili strašnog Alzheimera.

Ipak, alkohol, čak i u obliku crnog vina, uzima svoj danak na jetri; diuretskim djelovanjem tijelo čini žednim iako se nepcu čini da je žeđ utažena. U slučaju da doista ne možete bez alkohola, molim vas, prebacite se sa žestokog alkohola na crno vino (ta niste valjda kroner?!) te se pridržavajte preporuke Francuza i birajte provjereno kvalitetna vina koja u sebi nemaju raznih bojila, pojačivača okusa i aditiva. U kakvom li svijetu živimo kad je i istinu teško naći u čaši vina...

Šećer. Sedam kocki šećera nalazimo u limenci kole ili čak četrnaest u boci od pola litre, a isto toliko može biti i u istoj količini ledenog čaja. Mala čaša voćnoga jogurta može imati od dvije do pet kocki šećera. Jedna čokoladica od šest do devet kocki, a boca od 0,5 l vode s okusom može sadržavati do šest kocki bijelog otrova.

Problemi sa srcem, povećani trigliceridi i visok krvni tlak su glavni problemi prevelikog unosa šećera. Zdravstvene institucije upozoravaju da žene ne bi smjele unijeti više od šest žličica šećera, a muškarci devet - potrebu za slatkim zadovoljite jedući slatko voće. U početku će vam biti teško, ali kroz desetak dana do dva tjedna će vam to biti sasvim normalno. Ovisnost o slatkom je poput pušenja. Napominjem da je jedna kocka šećera ravna jednoj čajnoj žlici, tj. žličici. Pića i jela s fruktozom treba također kontrolirati jer višak voćnog šećera kojim sladimo hranu također škodi tijelu. Nitko ne kaže da trebate sasvim izbaciti slatko, već ga treba kontrolirano jesti kao male desertiće.

Primjerice, Japanci će pojesti urnebesno slatku mochi kocku (desert od riže), a uz nju piti nezaslađeni zeleni čaj koji će izbalansirati slatkoću i polifenolima zaštititi tijelo, kao i zube od karijesa. Prihvatite činjenicu da ne možete u jednome danu popiti sok ili zaslađenu kavu pa se kasnije zasladiti čokoladicom i još možda šnitom kruha s pekmezom... To jednostavno stvara temelj za bolest i ako ništa drugo loš(iji) izgled.

Mi Hrvati pojedemo dnevno deset do petnaest grama soli, a savjetuje se do maksimalnih pet grama. Divota! Možda se želimo pretvoriti u naciju živućih pršuta? Umjesto solenke, primite se začina koji nemaju dodane soli u ruke i njima popravite okus jelu. Guglajte riječ gomashio – prepečeni sezam s malo soli kojim se u Japanu posipavaju neka gotova jela. Evo, već ste smanjili razinu soli bez muke i dodali nepcu još jednu nijansu.

Kuhanje na domaćoj masti ili ulju je zdravije od tvornički obrađenih masnoća kao što su neki maslaci, sav margarin i neka biljna ulja, ali i u tome nas čeka hrpa zasićenih masti koje oštećuju krvne žile podizanjem lošeg kolesterola. Jušna žlica maslinovog ili svijetlog sezamovog ulja po osobi je dovoljna po obroku, a orašasti plodovi (kikiriki nije orašasti plod) te avokado su dodatne ljepote krcate nezasićenih masti koje čine dobro te donose hrpu drugih nutrijenata.

Kada već pričam o nezasićenim masnoćama, spomenuo bih sardele, tj. sardine (potonje su konzervirane sardele) kao izvrstan izvor omega-3 masnih kiselina te vitamina D i minerala. Uz to imaju znatno manji sadržaj toksina jer su nisko na prehrambenom lancu, tj. ne jedu druge ribe već planktone.

Tjesteninu i rižu obožavam te bih ih mogao jesti svaki dan. To često i radim, tj. dva obroka dnevno sadržavaju neku od ovih namirnica. Kada pričam o količini to je veličine moje stisnute šake kuhane riže ili tijesta. Da bih duže ostao sit, ali i nahranio tijelo vlaknima (koja čiste probavni trakt, spuštaju kolesterol...) jedem cjelovite, odnosno integralne verzije. Isto savjetujem i vama. Ne mogu dovoljno naglasiti važnost jedenja cjelovitih žitarica. Divlja riža, quinoa, amarant, zob, ali i heljda imaju vrlo zanimljiv okus i same, a u kombinaciji sa svježim voćem i s malo cimeta ili s aromatičnim začinima jede li vam se slano, bit će poslastica za nepce.

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu