RETRO

Šivaća mašina

Objavljeno: 01.09.2010 12:21 / Kristian Benić

Foto: Promo fotografije Singer / Singer

Prije nego što je jeftina kineska konfekcija izvršila invaziju na ormare naših spavaćih soba, odjeća je prvenstveno dolazila iz domaćih ili europskih tekstilnih pogona, a nerijetko iz samog domaćinstva. Šivaći stroj, naprava koju danas najčešće nalazimo u zabačenim kutovima sobičaka, tavana ili podruma umirovljenika krojila je uzbudljive trenutke hrvatske povijesti 20. stoljeća

'Sjedila sam za mašinom, šila sam', uvodni je stih poznate narodne pjesme koju svojataju od Mađarske preko Međimurja do Vojvodine, štrajkaški raspoloženi radnici 'Nepokorenog grada' upravo prekidom rada na šivaćim strojevima pokušavaju doći do boljih uvjeta rada, a majka male lažljive Melite produkte kćerine osebujne mašte sluša stvarajući na električnom šivaćem stroju. Ženski tisak, od međuratnog Zagorkinog Ženskog lista do poslijeratnog Svijeta redovito donosi savjete o tehnikama šivanja, a kao posebne priloge nacrte najmodernije odjeće, pri čemu vrijedi primjetiti da se, za razliku od današnjih priloga u vidu trgovačkih kataloga, 'domaćice' upućivalo na samostalno stvaranje i kreativnost.

K.B.
Tečaj šivanja Bagat mašinama u Umagu

U proizvodnim salama zadarskog kolektiva Vlado Bagat skrojeni su najljepši trenuci domaćeg stvaranja čudesnog stroja - poduzeće prvotno zamišljeno kao ishodište opremanja Jugoslavenske armije naprednom elektronskom opremom stvara prototip, a potom i serijsku proizvodnju, prvog domaćeg šivaćeg stroja! Naime, ranih pedesetih Bagatovi inženjeri razmišljaju čime mogu zamijeniti proizvodnju vojne opreme i, iako je jedan od prijedloga bio da to postane tvornica dječjih igračaka, pobjeđuje ideja preciznog mehaničara Šime Pavića koji pristupa izradi nacrta šivaćeg stroja. Godine 1955. Pavić konačno i završava posao - 160 različitih dijelova konstruiranih i izrađenih u samom pogonu na zastarjelim tokarskim strojevima spaja se u cjelinu tešku preko sedam kilograma sposobnu za ravni bod, hod naprijed  i natrag, cik-cak bod, poluautomatsko opšivanje rupica za dugmad, prišivanje dugmadi, devet vrsta šara te mogućnost šivanja s dvije igle. Već sljedeće godine, iste one u kojoj i domaće TV kamere prvi puta posjećuju sajam, šivaći stroj završava u paviljonu Zagrebačkog velesajma.

Kristian Benić
Šivaća mašina Necchi

Osim prototipa, koji je  prvenstveno poslužio kao dokaz da unutar same zemlje ne postoje samo dobri tekstilci, već i ljudi sposobni stvarati sama sredstva rada, Bagat je morao pronaći uglednog stranog proizvođača od kojega bi bila kupljena licenca za proizvodnju šivaćeg stroja. Naime, iako je
Kristian Benić
Politika na neočekivanom mjestu
prototip stvoren unutar samog Bagata, znanja dovoljnih za masovnu proizvodnju nije bilo, a unatoč planskom gospodarstvu, svejedno je riječ kupaca bila ključna - zašto bi itko kupio napravu od nekakvog zadarskog Bagata? Pouzdan partner pronađen je u talijanskom Necchiju, proizvođaču šivaćih strojeva među hrvatskim šveljama poznatom tek nešto manje od legendarnog Singera. Kako politika ulazi tamo gdje je i najmanje očekujemo, napravljen je tada iz naše perspektive intrigantan paradoks - tijekom Drugog svjetskog rata šivaći strojevi Necchi označavani su prepoznatljivim logom 'Prodotto in Italia', čiji su ključni elementi dizajna bili fašistički simbol 'fascio' (sjekire i snop sjena) te karta Kraljevine Italije s uključenim teritorijem Istre, Dalmacije i otoka! Kako je riječ o mašinama bez elektromotora čiji se mehanizam pokreće pedalom, neke od njih i danas kvalitetno obavljaju svoju funkciju. Srećom, poslovanju, inovaciji i inicijativi politika nije stala na put te od ljeta 1958. iz pogona Vlade Bagata izlaze domaći šivaći strojevi inspirirani Necchijevim modelima. Masovnost proizvodnje šezdesetih bila je tolika da do 1969.  nastaje preko sto tisuća šivaćih strojeva, među kojima su najpopularniji modeli Slavica i Jadranka. Tko zna, zavirimo li na tavan, možda i mi nađemo svoju Jadranku.

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu