STRUČNJAKINJA OBJAŠNJAVA I ZAŠTO

Očajan zdravstveni karton Hrvatske: Sedma smo najnezdravija država na svijetu

30.09.2017 u 11:59

Bionic
Reading

Ako prema zdravlju građana analiziramo 'zdravstveni karton' pojedine države, Hrvatska zauzima visoko sedmo mjesto najnezdravijih na svijetu. Riječ je o rezultatima komparativne analize podataka za 197 zemalja, koja uzima u obzir konzumaciju alkohola i cigareta te prekomjernu težinu. Dijagnozu Hrvatske za tportal je prokomentirala liječnica Ana Puljak s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar'

Komparativni pregled napravila je britanska stranica za kliničku komparaciju 'Clinic Compare' na temelju relevantnih podataka o konzumaciji alkohola, cigareta i postotku građana s prekomjernom tjelesnom težinom u pojedinim državama.

Zanimljivo je da vrhom tablice najnezdravijih zemalja na svijetu dominiraju istočnoeuropske države

Na desetom mjestu je Litva, koja poziciju dijeli sa SAD-om, slijedi Luksemburg na devetom mjestu i Poljska na osmom.

Na sedmom mjestu je Hrvatska. Visoko na listu najnezdravijih država dospjeli smo zahvaljujući 13,6 litara alkohola, koliko prosječno godišnje popije građanin Hrvatske. Iza nas je Mađarska, na petom mjestu je Slovačka, potom na četvrtom Bjelorusija.

Trojku najnezdravijih započinje Slovenija. Susjedi su, prema podacima, šesti na svijetu po konzumaciji duhana s popušenih 2,637 cigareta po glavi stanovnika na godinu.

Na drugom mjestu je Rusija zahvaljujući činjenici da Rusi godišnje popiju 13,7 litara alkohola i popuše 2.690 cigareta.

Prvo mjesto odlazi u Češku. Titulu najnezdravije zemlje na svijetu odnijeli su zahvaljujući visokoj potrošnji alkohola i činjenici da je gotovo 30 posto populacije pretilo.

  • +16
Najnezdravije države svijeta Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Puljak: Navike su nam loše

Ana Puljak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar', objasnila je da ako se upuštamo u izradu zdravstvenog kartona pojedine države, u obzir treba, uz navedena tri faktora - pušenje, alkohol i prekomjernu debljinu - uzeti i elemente mentalnog, socijalnog i ekonomskog zdravlja.

No ta komparacija potvrđuje jednu činjenicu: Navike su nam izuzetno loše, dodala je Puljak.

'Što se tiče alkohola, tu smo iznad europskog prosjeka, među najgorim smo zemljama i taj trend se ne smanjuje nego se pogoršava', naglašava i dodaje da je zabrinjavajuće da nam djeca puno piju. Počinju sve ranije, a sve su češći slučajevi ekscesnog pijenja. 'Mladi jako rano završavaju u bolnici zbog teškog pijanog stanja, već u sedmom, osmom razredu', rekla je Puljak.

Jedemo i pijemo i kada slavimo i kada tugujemo

Što na to utječe?

'Ima više čimbenika, a socijalni sigurno ima veliki utjecaj. Kod nas je prisutna kultura pijenja alkohola. Mi sve u životu povezujemo s hranom i alkoholom. Kada slavimo - pijemo i jedemo, i kada tugujemo, i kada želimo pokazati moć... Sve je s time povezano. Uz to, odrasli i društvo daju loš primjer djeci', rekla je Puljak i naglasila da nam je društvo licemjerno. Kao primjer navodi prisutnost poznatih sportaša i glumaca u reklamama za pivo, a poznato je da se tinejdžeri ne identificiraju više s roditeljima, već s poznatim osobama.

Mladi sve više puše te je u  Hrvatskoj 62 posto učenika barem jednom u životu pušilo, dok 23 posto učenika svakodnevno uživa u duhanskom dimu. Po tome smo četvrti u Europi, iako se tu, rekla je Puljak, brojka smanjuje, dok se kod alkohola povećava.

'Što se debljine tiče, tu smo loši. 60 posto građana je prekomjerno teško ili pretilo. I djeca su nam sve deblja, 15 posto djece u petim razredima ima problema s težinom', napomenula je i nabrojila razloge:

Djeca se strašno malo kreću kada pređu iz vrtića u školske klupe, tjelesna aktivnost pada im za čak 70 posto. Imaju dva sata tjelesnog odgoja tjedno, a do četvrtog razreda nemaju kineziologe, već satove tjelesnog drže učiteljice razredne nastave. Naglasak treba biti na amaterskom sportu, a ne natjecateljskom od kojeg većina djece brzo odustane.

Što se prehrane tiče, navike su nam porazne. Jedemo puno mesa, svinjetinu i perad uglavnom, puno kruha i krumpira. Najgori je, smatra Puljak, veliki unos suhomesnatih proizvoda koji su puni aditiva i skrivene soli.

Najezda pekarnica

'Oko škola sve je puno pekarnica. Moje dijete je došlo u srednju školu i prvo što su im rekli je: 'Tamo vam je pekara, a tamo smijete pušiti!' U Skandinaviji imaju propis da se na određenoj udaljenosti od škola ne smije nalaziti pekarnica ili trgovina s nezdravim proizvodima. U zapadnim zemljama također je zabranjeno reklamiranje proizvoda s visokim udjelom šećera tijekom programa za djecu na televiziji', nabrojila je Puljak.

Socijalne nepravde utječu na zdravlje

I mentalno zdravlje je vrlo bitno, tu sve kreće. 'Kada radimo radionice s djecom, mi ne pričamo samo o prehrani. Učimo ih da sebe trebaju voljeti, paziti što unose u sebe, misliti svojim glavom i ne uzimati zdravo za gotovo svaku reklamu. Tako neće birati ni loše političare', poručila je Puljak.

A političari odnosno njihove loše odluke mogu itekako utjecati na kvalitetu života građana. 'Kada se priča o kardio-vaskularnim bolestima, koje su prvi uzročnik smrti u Hrvatskoj, priča se o prehrani i tjelesnoj aktivnosti, ali je utvrđeno da socijalne nepravde utječu na zdravlje. O tome se malo priča, ali depresivne i tjeskobne osobe znatno češće imaju problema s kardiovaskularnim bolestima. Uz to, deprivirane skupine imaju loše životne navike, manje im je dostupna informacija', napomenula je Puljak.

Kao razlog 'bolesti' države navodi raspršen javnozdravstveni pristup koji bi trebao biti integriran. 'Društvo treba biti odgovorno za zakone i propise, a ne praviti se blesavo', zaključila je.