POVRATAK U KLUPE

Krenula škola, iz Ministarstva uvjeravaju: Nema govora o online nastavi zbog štednje energenata

05.09.2022 u 08:49

Bionic
Reading

Početak nove nastavne godine pokazuje sve razmjere hrvatske demografske katastrofe. Prvašića je ove godine oko tisuću manje nego lani, ukupno oko 36 tisuća. I učenici i profesori vesele se što nakon tri godine nastava počinje bez epidemioloških mjera. O tome što donosi nova nastavna godina učenicima, a što profesorima, govorilo se na početku nove sezone emisije Hrvatskog radija 'U mreži Prvog'

Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' rekao je da će biti mjera štednje u školama, ali da one postoje već sada.

'U školama se treba odgovorno ponašati i učiti djecu odgovornom ponašanju prema energentima i to se provodi. Sada će to možda biti pojačano s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, ali nikakvog smrzavanja neće biti. Obveza države je da omogući djeci siguran boravak u školama i da im bude toplo, to će biti dio paketa Vladinih mjera pomoći. Nema govora o online nastavi zbog štednje energenata', poručio je Paljak.

Osvrćući se na glavnu svrhu nacionalnih ispitivanja, dodao je da su proveli pilot-projekt u osmim razredima u 80 škola za tri predmeta i sad se taj proces nastavlja.

'U listopadu idu petašići, oni će imati svoje prvo nacionalno testiranje iz tri predmeta - matematike, hrvatskog jezika i prirode i društva. U ožujku će svi osmi razredi u RH pisati nacionalne ispite iz osam predmeta - matematike, hrvatskog jezika, stranog jezika, povijesti, geografije, kemije, biologije i fizike, tako da očekujemo neovisno vanjsko testiranje znanja u osnovnim školama kako bi ti pokazatelji bili jasni, dobro analizirani te da konačno vidimo gdje smo, što smo i kako stojimo. To je glavna svrha tih nacionalnih testiranja, nije svrha ocjenjivanje, i učenici se ne opterećuju ocjenama. Rezultati su vidljivi onima kojih se oni tiču i sigurno je da će biti vrlo znakoviti, ali treba reći da ćemo o eventualnim kriterijima nacionalnog testiranja kao uvjetima za upis u srednju školu još razmišljati kada dobijemo kompletnu analizu', poručio je Paljak te očekuje da bi nacionalno testiranje moglo smanjiti poplavu superodlikaša.

'To i jest jedan od razloga. Vidimo da je ovo stanje neodrživo, činjenica je da se ono taložilo godinama, nije od prošle godine, neće se rješavati kirurškim rezovima, već svime što provodimo. Vjerujem i da će u budućnosti ta ocjena, oko koje se diže toliko prašine, biti objektivnija i da se neće svoditi samo na procjenu učitelja i nastavnika, iako će i dalje nastavnici biti isključivo oni koji će donositi zaključnu ocjenu', dodao je Paljak.

Predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Nada Lovrić ističe kako je oduvijek bilo afera i pritisaka roditelja u sustavu, ali sada je to prešlo svaku mjeru.

'Odavno je bilo afera i pritisaka roditelja u sustavu, uvijek ih je bilo, ali sada mi se čini da je to prešlo svaku mjeru. Broj superodlikaša naravno da nije realan, naravno da nije moguć, posljedica je to upravo prevelikih očekivanja i roditelja i učenika i zahtjeva sustava kada su u pitanju upisi. Nastavnici sigurno očekuju uvođenje male mature, jer ako je velika državna matura uistinu olakšala upise na fakultete, isto bi trebala učiniti i mala matura', kaže. Smatra da roditelji uvijek žele najbolje za svoju djecu i to treba respektirati. Ali...

'Vršiti takav pritisak i na svoje dijete i na sustav... Neće se stvari tako postaviti. Svojim učenicima i svojoj djeci trebali bismo poslati jasnu poruku - daj najbolje što možeš od sebe, ponekad se neće sve poklopiti, ali ponekad i to što se nije dogodilo, a što si ti mislio da sanjaš, otvara nove perspektive', poručila je Lovrić.

Predsjednik Udruge hrvatskih javnolinijskih prijevoznika Hrvoje Meštrović najavio je da bi neki učenici iz manjih mjesta mogli ostati bez prijevoza do škola. Napomenuo je da su osobito ugroženi učenici srednjih škola, od kojih 95 posto koristi javnolinijski prijevoz.

'I ta djeca su iz cijele Hrvatske i to praktički znači da bi svako selo u Hrvatskoj trebalo imati prijevoz do škole. Znamo da postoje đački domovi u kojima žive djeca iz najudaljenijih mjesta, ali ova djeca koja još uvijek žive u svojim mjestima koja su u rubnim dijelovima - imaju problem', ističe Meštrović, dodajući kako je model sufinanciranja bio zamišljen da pomogne učenicima da lakše i jeftinije dođu do škole.

'On se nažalost pokazao neučinkovitim zato što pomaže većini djece, ali postoji manji dio djece koja su jako ugrožena. To su djeca na rubnim dijelovima županija i općina jer je autobusnim linijama financijski neisplativo zbog njih nekoliko puta dnevno voziti u ta mjesta', ustvrdio je Meštrović.