RASPRAVA U OTVORENOM

Vršnjačkog nasilja ima sve više i postalo je sve okrutnije: Evo na što roditelji moraju pripaziti

20.03.2023 u 23:14

Bionic
Reading

Sve je više maloljetničkih napada na vršnjake. Na zagrebačkoj Trešnjevci dvojica maloljetnika napala su vršnjaka, snimila nasilje i objavila sve na društvenim mrežama. Proteklog vikenda pritvorskom nadzorniku privedene su tri maloljetnice koje su u Sesvetama pretukle maloljetnicu. Jedna od pritvorenih sve je snimila mobitelom, a i ta se snimka proširila društvenim mrežama

Četrnaestogodišnjakinja i dvije petnaestogodišnjakinje, nakon ispitivanja, puštene su na slobodu jer nije bilo uvjeta za određivanje istražnog zatvora. Kako spriječiti vršnjačko nasilje? Znaju li roditelji što djeca rade i objavljuju na društvenim mrežama? O tim su temama u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorile Anita Matijević, Gordana Kuterovac Jagodić i Gordana Buljan Flander.

Matijević: 'U 2022. porastao broj prijavljenih slučajeva međuvršnjačkog nasilja'

Anita Matijević, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Ravnateljstva policije kazala je u večerašnjoj emisiji "Otvoreno" kako policija od 2015. godine prati statistiku pojavnosti vršnjačkog nasilja i do 2021. zabilježen je kontinuirani pad prijavljenih slučajeva.

Godine 2015. zabilježeno je 732 počinitelja mlađe od 21 godine koji su počinili neko kazneno djelo na štetu djeteta mlađeg od 18 godina. Taj broj je 2021. pao na 298 počinitelja, da bi 2022. godine porastao na 418.

Dodala je kako je međuvršnjački kriminalitet najzastupljeniji u kaznenim djelima protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djeca. Takvih kaznenih djela među vršnjacima zabilježeno je 230.

Najčešće kazneno djelo koje se prošle godine bilježi je iskorištavanje djece za pornografiju, zatim tjelesne ozljede, te prijetnje. Nasilja među mladima je uvijek bilo, ali je problem što se sada to nasilje snima, te postoje viralne snimke. Djeca ne mogu biti svjesni posljedica, ali nedostaje empatije među mladima. Djeca imaju puno niži prag tolerancije i reagiraju burnije. Snimanje je kazneno djelo, ali mladi o tome očito ne razmišljaju. 

Kuterovac Jagodić: 'Osim tradicionalnih oblika nasilja, pojavilo elektroničko nasilje'

Pročelnica Katedre za razvojnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić naglasila je kako su posljedice vršnjačkog nasilja vrlo ozbiljne i za dijete koje trpi nasilje i za ono dijete koje se nasilnički ponaša. Osim tradicionalnih oblika nasilja, sada su se pojavilo novo vršnjačko nasilje, elektroničko.

S porastom društvenih mreža, tradicionalni zlostavljači sada snimke objavljuju viralno. Društvene mreže i općenito mediji mogu poticati nasilje, upozorava profesorica.

Buljan Flander: 'Nasilje je postalo sve okrutnije, posebice na društvenim mrežama'

Klinička psihologinja, psihoterapeutkinja i stalna sudska vještakinja prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander poručila je kako sve više ima vršnjačkog nasilja. Brojke su veće nego što se javno govori.

Pojedinci nasilje ne prijavljuju, jer se boje da oni ne bi postali žrtve nasilja. Nasilje je postalo sve okrutnije, posebice na društvenim mrežama, mladi će sve učiniti za veći broj likeova. Djeci postaju heroji, pojedinci koji su nasilni. A to gledaju i na raznim portalima, upijaju ono što im se servira u javnosti. 

Roditelji ne postavljaju granice svojoj djeci

Kuterovac Jagodić dodala je kako i političari komuniciraju vrlo agresivno, pa nije ni čudo što djeca emitiraju. Posljedice zlostavljanja su jako velike i emocionalne. Mladima se uništava čak želja za životom, pa se pojavljuje sve veći broj suicida među mladima.

Matijević je naglasila kako djeca i sama prijavljuju nasilje, anonimno preko aplikacije – Red button, ali i roditelji znaju prijaviti nasilje. Dojave dolaze i od Centara za socijalnu skrb i od škola. Međuvršnjačko nasilje može se kvalitetno rješavati i preko škola.

Buljan Flander kazala je kako roditelji ne znaju što im djeca rade i što objavljuju. Pojedini roditelji svojoj djeci žele biti prijatelji preko društvenih mreža, ali djeca nađu drugu mrežu na kojoj objavljuju snimke nasilja. Roditelji ne postavljaju granice svojoj djeci, a to bi trebalo svakako učiniti. Djeca se bolje osjećaju ako imaju granice i strukturu. Roditeljima treba podrška, jer svi imaju više utjecaja na njihovu djecu, od njih samih, rekla je.

Pročelnica Katedre za razvojnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu dodala je kako roditelji trebaju imati utjecaj na svoju djecu, ne im poklanjati materijalne stvari, već im roditelji trebaju posvetiti svoje vrijeme. Voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Ravnateljstva policije rekla je kako pojedini roditelji negiraju nasilje svoje djece.