CIKLOFIL

Sevilla, biciklistički grad

Objavljeno: 26.10.2011 14:28 / Boris Ličina Borja

Foto: Promo fotografije promo / promo

Kako je Sevilla od 2006. do danas postala jedan od najbiciklističkijih gradova svijeta?

Kada kažemo biciklistički grad, prvo ćete pomisliti na Kopenhagen ili Amsterdam. Sevilla, glavni grad Andaluzije, sa širim područjem broji milijun i po stanovnika koji uživaju u mediteranskoj klimi. Prosječna temperatura od 18,6 celzijevaca, idealna je za vožnju biciklom. No, za razliku od dva spomenuta grada, Sevilla, baš kao ni većina naših gradova, nema jaku biciklističku tradiciju, a biciklizam, pisao je People For Bikes, se smatrao prijevozom za siromašne, koji nemaju novaca za automobil i sportaše. Biciklističkih staza 2000. godine nije bilo, kao ni biciklista – tek mizeran postotak mogao se vidjeti u uglavnom osunčanom gradu.

Danas, Sevilla ima više od 160 kilometara biciklističkih staza i 70.000 dnevnih biciklista - točnije, sedam posto prometa čine biciklisti. U gradu je implementiran biciklistički sharing sustav koji građanima na korištenje daje 2.500 bicikala, duž staza niču malo poduzetničke inicijative, broj automobila koji ulaze u centar sa 25 tisuća pao je na 10. Kako je Sevilla u deset godina postala jedan od najbiciklističkiji gradova na svijetu? Inspiraciju su, kada se radi o infrastrukturi, rekao je za People of Bikes, David Muñoz de la Torre, direktor seviljskog biciklističkog programa, potražili u Nizozemskoj, prije svega, jer su željeli kreirati kompletnu infrastrukturu.

'Ništa ne obeshrabruje bicikliste toliko kao loše biciklističke staze u kojima ih tjeraju da se miješaju s automobilističkim ili pješačkim prometom', rekao je de la Torre. Sve su staze fizički odvojene od ceste po kojoj voze automobili odnosno od staza za pješake. 'Razlog za odvajanje', navodi, 'želja je da po biciklističkim stazama voze jednako sigurno djeca i stariji. Naša ciljana skupina je šezdesetpetogodišnja žena s namirnicama. Ako vožnja biciklom nije sigurna za nju, nije za nikoga'.

Put u pobjedu

Za razliku od, recimo, Zagreba, gdje već postoji dovoljno biciklista da se krene seviljskim putom, u ovom gradu, za ideju, prvo su morali pridobiti javnost. Održano je na stotine tribina, radionica, panela na kojima su jasno objašnjene prednosti. Čak su i vlasnici lokala, koji su se bunili zbog micanja parkirnih mjesta, na kraju posustali shvativši da im biciklisti i pješaci nude više prilika za zaradu. Nakon toga, sve je bio put prema biciklističkom gradu. Kako je rekao José García Cebrián, šef ureda za urbano planiranje i direktor konferencije Velo City, koja je održana u ožujku u ovom gradu, od 2007. do 2009. izgrađeno je 160 kilometara biciklističkih staza.

Ključno je bilo, naveo je, razmišljati o biciklističkoj infrastrukturi u kontekstu kompletnog prometnog sustava, kreiranja potpuno povezanih praktičnih staza, izgradnja sigurnih biciklističkih staza, odnosno njihovom fizičkom odvajanju od ceste i pješačkih staza.

Biciklistički uspjeh koji je postigla Sevilla, iznenadio je i jednog od njenih idejnih začetnika, spomenutog De la Torrea, koji je program gradskim vlastima predstavio 2003. godine: 'Imali smo u planu napraviti kampanju kojom ćemo osvijestiti građane o postojanju staza i prednostima bicikliranja, no nismo potrošili ni centa – sve je prihvaćeno toliko brzo, tako da do kampanje nismo ni stigli.'

Dio zasluga za sve treba pridodati i biciklističkom sharing sustavu, odnosno iznajmljivanju bicikala. Ima ih 2.500, a moguće ih je pokupiti na jednoj od 250 lokacija – godišnja pretplata je tek 25 eura. Cijela je priča kopirana i na sveučilište u Sevilli gdje studenti mogu unajmiti sklopivi bicikl; na raspolaganju im ih je 200. Problem koji sada Sevilla ima je – nedostatak bicikala. Radnim danom iza 9 i 30 ujutro nemoguće je naći slobodan bicikl. A još jednu dodatnu korist bicikala građani Seville dobili su u smanjenom zagađenju u gradu. Po prvi put nakon 1980. godine, zagađenje zraka je u padu.

Sve zajedno koštalo je 32 milijuna eura, a sustavom se koristi 70 tisuća biciklista. Primjera radi, navode, jedna linija podzemne, kojom na posao ide 40 tisuća ljudi, koštala je 600 milijuna eura. Manuel Calvo, biolog i vlasnik konzultantske tvrtke koja istražuje i utjecaj na okoliš pojedinih projekata, kaže da još uvijek imaju ogroman potencijal za rast. 'Do 2015. godine željeli bismo da udio biciklističkog prometa u gradu skoči na 15 posto.'

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu