Unfollow by Jasno i Glasno

Dobre i loše strane društvenih mreža

Objavljeno: 02.10.2012 11:00 / Nikolina Sok

Foto: Ostale fotografije Shutterstock / ns

Društvene mreže postale su naši produžeci, više nisu samo sredstvo za skraćivanje dosade i slobodna vremena. O njima razgovaramo čak i kada smo udaljeni od njih. Neki ih koriste za zbližavanje s istomišljenicima i prijateljima, neki za informiranje ili zabavu, a ima i onih koji sele online i tamo kreiraju svoju poboljšanu verziju. Jesu li društvene mreže zbilja tako korisne ili pak štetne i kako utječu na nas?

Ekspresija vs. narcisoidnost
Tanka je granica koja dijeli vlastitu ekspresiju koja može dovesti do povećanja samopouzdanja od narcisoidnosti. Istraživači su u ovom području podijeljeni: dok jedni tvrde da aktivnost na društvenim mrežama može povećati samopouzdanje, drugi su skloniji mišljenju da pojedinci vrlo lako ulaze u područje iskazivanja vlastite narcisoidnosti.

Ljudi žele pripadati oduvijek, a na društvenim mrežama su skloni stvaranju idealizirane slike o sebi kako bi se uklopili u željenu zajednicu i zaradili tuđe odobravanje. Žele biti kreativni, načitani, glazbeni 'kužeri', svima dati do znanja da se nalaze na nekom popularnom mjestu - sve da bi bili primijećeni. Nedavna studija s Harvarda pokazala je da ljudi rado koriste društvene mreže i na njima objavljuju vlastite aktivnosti jer se pritom stimulira dio mozga koji stvara osjećaj ugode isto kao kada jedemo slatkiše, dobivamo novac, odlazimo u šoping i sl. To vodi do zaključka da Facebook može stvoriti ovisnost i da ljudi vole pričati o sebi i to je glavni razlog uspjeha društvenih mreža. Jaron Lanier, autor knjige 'You are not a gadget', smatra da su ljudi počeli dizajnirati sebe tako da pristaju novim digitalnim modelima sebe samih. On smatra da nas online svijet zatvara u krug vlastita promoviranja. A kod nas ostalih izaziva često oslanjanje na opciju 'hide'.

Društvene promjene vs. pasivnost
Društvene mreže više su puta pokazale da mogu biti snažni pokretači promjena. Na lokalnoj razini to su Facebook prosvjedi, a na globalnoj Arapsko proljeće na kojem su nesumnjivo veliku ulogu odigrali korisnici društvenih mreža. Velika prednost je bolje eksponiranje problema i poziv javnosti na djelovanje i akciju. Međutim, nečiji lajk često postaje zamjena za stvarno djelovanje i dobivanje površna osjećaja da smo napravili nešto korisno. Također, na društvenim mrežama visoka je koncentracija pasivno-agresivnih statusa. Takve osobe suočavaju se a izvorima svog nezadovoljstva na indirektan način. Kada putem statusa svoje online prijatelje negativnim tonom obavijestite kako je opet kasnio ZET-ov autobus, tada ste pasivno-agresivni. U ovakvim slučajevima društvene mreže su ispušni ventil putem kojeg ste javno obznanili ono što vas je oneraspoložilo, ali pritom se niste na direktan način obračunali s izvorom svog nezadovoljstva.

Povezanost vs. veza
Mnogi su na društvenim mrežama kako bi ostvarili nova poznanstva i povezali se s ljudima istih ili sličnih interesa. Postoje i oni koji su skloni okupljanju što većeg broja online prijatelja, međutim na nas najviše utječu ljudi s kojima smo bliski i u stvarnom životu. Čak 80 posto naše online komunikacije odnosi se na bliske ljude s kojima svakodnevno komuniciramo.

Društvene mreže sjajna su platforma za pronalaženje i povezivanje s istomišljenicima, no prava prijateljstva i komunikacija odvijaju se u face to face interakciji. Društvene mreže, posebice Facebook, često stvaraju pasivnu povezanost s ljudima koje vjerojatno nikada ne biste ni nazvali da vas Facebook nije (ponovno) spojio. A tu su i ostali online poznanici koje vani nećete ni pozdraviti, jer ih zapravo uživo ni ne znate, a na Facebooku ćete lajkati njihove objave. Društvene mreže omogućuju da se na neki način udaljite od svega onoga što inače zdrav odnos podrazumijeva i iz sigurne daljine budete dio nečijeg života.

Ljudska bića oduvijek imaju potrebu za isticanjem, a društvene mreže su samo još jedna platforma na kojoj tu potrebu neki mogu zadovoljiti. Važno je biti svjestan razloga online prisutnosti isto kao i toga da život na društvenim mrežama nije mjesto za iskazivanje nekog drugog sebe, jer onog trenutka kada se odlogirate, vraćate se u stvarnost. Činjenica je da mijenjaju način komuniciranja i ponašanja i zato ih treba mudro i oprezno koristiti. Mnoga istraživanja na temu dobrih i loših strana društvenih mreža podijeljena su. Zaključak je da društvene mreže nisu nužno ni loše ni dobre – one su onakve kakvima ih sami napravimo.

Komentari

Upozorenje: Uredništvo tportala protivi se širenju mržnje na vjerskoj, nacionalnoj, rasnoj ili drugoj osnovi. U slučaju da korisnici promiču govor mržnje ili vrijeđaju druge korisnike, komentiranje ispod tekstova bit će onemogućeno, a prekršitelji će biti prijavljeni policiji.

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu