nakon oluje

U Vukovaru goleme štete na šumama: 'Kao da se poigrala neka nadnaravna sila'

29.10.2023 u 09:14

Bionic
Reading

Posljedice olujnog nevremena, koje je 19. i 21. srpnja poharalo Vukovarsko-srijemsku županiju, još uvijek su vidljive na istoku Hrvatske, posebice kada se vozi cestom kroz šumu koja u nekim dijelovima izgleda kao da se sa stoljetnim hrastovima poigrala neka nadnaravna sila.

Štete su ogromne, a oporavak i revitalizacija šuma, ne samo zbog komercijalne vrijednosti drvne mase već i zbog njihova značaja za održivost cijelog ekosustava, nameću se kao nužnost, kaže voditelj Uprave šuma Vinkovci Krasnodar Sabljić.

Šume hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu, koji se prostire na 40.000 hektara površine, nacionalno su bogatstvo, a u samo nekoliko sati u olujnom nevremenu stradalo je više od 2,5 milijuna prostornih metara najkvalitetnije šume toga bazena.

Po Sabljićevim riječima, da bi se uklonila oštećena stabla s tolike površine bit će potrebno nekoliko godina, uz nadu kako se nešto slično neće uskoro ponoviti.

Po podacima Vukovarsko-srijemske županije, upravo su na šumama pričinjene najveće štete, koje iznose oko 136 milijuna eura.

Nekoliko sati olujnog nevremena u poljoprivredi, na građevinskim i infrastrukturnim objektima u srpnju je prouzročilo ukupnu štetu od gotovo 200 milijuna eura.

"Toliki je iznos zaveden u Registru šteta, no vidjet će se koliki će u konačnici biti", kaže vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić nabrajajući da je šteta počinjena na brojnim gospodarskim objektima, dvadesetak škola, tridesetak sakralnih objekata, četrdesetak objekata javne namjene...

U poljoprivredi štete iznose gotovo 30 milijuna eura, u građevinarstvu nešto više od 25, a na opremi 3,5 milijuna.

"Mislim da smo u sanaciji šteta ipak napravili dobar posao i relativno brzo ga odradili. Nakon strašne oluje išli smo metodom koja do sada nije bila prakticirana - ljudi koji su pretrpjeli štetu išli su s potvrdom, koju je potpisao gradonačelnik odnosno načelnik, izravno kod dobavljača građevinskog materijala koji im je odmah isporučio robu. Zato su u dosta kratkom roku uspjeli popraviti kuće pa nije došlo do daljnjih šteta na objektima", kaže Dekanić.

Županija je u drugoj fazi provedbe programa uklanjanja šteta od olujnog nevremena zatražila novac od države, kako bi platila račune dobavljača.

Država je doista brzo reagirala i odobrila nam 7,2 milijuna eura, ti se novci nalaze na našem računu i namijenjeni su za pokrivanje troškova koji su bili nužni za popravke na stambenim objektima, dodaje Dekanić.

"Tražili smo od općina i gradova da nam dostave potvrde, odnosno da im tvrtke ispostave račune po kojima ćemo obaviti plaćanje. Ovih je dana ta odluka napisana pa u ponedjeljak kreće isplata za 14 općina. Dokumentacije ostatka općina, a to su one s najvećim štetama, bit će pregledane slijedećeg tjedna te će i njima biti isplaćena sredstva".

Dekanić ističe kako će ljudima koji su pretrpjeli štetu na stambenim objektima ona biti plaćena u stopostotnom iznosu, kao i gradovima i općinama koji su morali angažirati nekoga sa strane da pomogne u sanaciji šteta.

Napominje kako je dosta učinjeno i na obnovi objekata javne namjene pa su tako obnovljene sve postradale škole, osim osnovne škole u Retkovcima gdje će se graditi nova škola.

Općina Cerna od županije potražuje 591.000 eura

Josip Štorek, načelnik općine Cerna, gdje je među prvima u sanaciji šteta bila angažirana Hrvatska vojska, također tvrdi kako je sve odrađeno u najbržem roku i najprihvatljiviji način.

"Od županije potražujemo 591.000 eura na osnovu potvrda s kojima su ljudi išli u građevinska stovarišta po materijal za popravak i obnovu. Stambene objekte smo popravili, a bilo je izdano više od 740 potvrda", kaže Štorek.

Bilo je i mještana koji su imali manje štete, pa su ih sanirali o vlastitom trošku i nisu dolazili po potvrde.

"Bilo je svakako, ali mislim da je posao dobro odrađen. Neki dijelovi naših naselja izgledali su kao da su doživjeli kataklizmu, ali smo se nakon prvotnog šoka uspjeli sabrati i pokrenuti sanaciju", ističe Štorek.