ANALIZA TPORTALA

Korona izazvala tektonski poremećaj na tržištu rada, više nitko ne traži konobare, kuhare i trgovce, ali je eksplodirala potražnja za drugom vrstom radnika

10.02.2021 u 21:04

Bionic
Reading

Koronakriza je odnijela tridesetak tisuća radnih mjesta, ali ipak se nisu ostvarile crne prognoze analitičara o više od 200 tisuća nezaposlenih. Trenutno su na burzi prijavljene oko 163 tisuće nezaposlenih, a relativno stabilnu zaposlenost i dalje održavaju državne potpore koje prima više od 100 tisuća ljudi. No potražnja za radnom snagom je za trećinu manja nego lani pa se značajniji oporavak tržišta rada ne može očekivati u skorije vrijeme

U razdoblju koronakrize većina djelatnosti pretrpjela je pad broja zaposlenih, a on je najizraženiji u turizmu i ugostiteljstvu. Tvrtke koje se bave smještajem te pripremom i usluživanjem hrane krajem prosinca prošle godine zapošljavale su 21,7 posto, odnosno 16.000 radnika manje nego krajem prosinca 2019. godine. U prerađivačkoj industriji, koja zapošljava najviše ljudi, radilo je 3338 radnika ili 2,7 posto manje nego krajem 2019. dok je u trgovini broj zaposlenih smanjen za 3844 ili 3,1 posto.

Tek šest djelatnosti krajem prosinca prošle godine zapošljavalo je više radnika nego krajem prosinca 2019., a najveći rast zabilježen je u ICT industriji, u kojoj je broj zaposlenih povećan za 4253 ili 8,3 posto te građevinarstvu s 7495 više zaposlenih (+4,5 posto).

Ipak, krajem godine situacija na tržištu rada bila je znatno povoljnija nego u proljeće i ljeto. Rast broja zaposlenih intenzivirao se u listopadu 2020., a slična dinamika zadržala se i u studenome. No nakon novog zatvaranja u prosincu pozitivan trend je prekinut.

Prema podacima HZMO-a, u siječnju je broj osiguranika smanjen za 4611 ili 0,3 posto. Pritom je najviše u odnosu na prosinac pao broj osiguranika u djelatnosti trgovine na veliko i malo, za 0,9 posto ili 2019 osoba. U javnoj upravi i obrani broj zaposlenih smanjen je za 0,3 posto (427 osoba), a u prerađivačkoj industriji za 0,1 posto (261 osoba).

Potražnja za radnicima pala je prošle godine za četvrtinu u odnosu na 2019., a velik porast ne očekuje se ni u ovoj godini jer će se najprije na posao vraćati radnici obuhvaćeni mjerama pomoći. Iznimka će biti sektor graditeljstva jer će zbog obnove od potresa snažnije zapošljavati, a ovisno o sezoni, odnosno epidemiološkoj situaciji, i sektor turizma mogao bi imati povećanu potražnju za radnicima.

Da trenutna situacija ne ulijeva nadu u oporavak tržišta, upućuje OVI indeks Ekonomskog instituta, koji prati kretanje slobodnih radnih mjesta. Indeks za siječanj 2021. pokazuje da je potražnja za radom bila 33 posto manja nego u siječnju 2020. godine, što je najveći pad od svibnja 2020. godine, uzrokovan jačim restrikcijama ekonomske aktivnosti.

Gotovo je sasvim iščeznuo interes za prodavačima, konobarima i kuharima, nekad najtraženijim zanimanjima. U siječnju je potražnja za konobarima bila 90 posto manja nego u istom mjesecu lani, kuhara se tražilo 76 posto manje, a prodavača 54 posto manje.

Ipak, za neka zanimanja postoji značajan rast potražnje, pa se tako traži dvostruko više učitelja, liječnika i stomatologa nego u siječnju prošle godine, potražnja za inženjerima građevine narasla je za 64 posto, a inženjera strojarstva traži se 20 posto više nego lani.

Pogoršanje stanja na tržištu rada vidljivo je i u siječanjskim podacima o nezaposlenosti. Krajem siječnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 165.345 nezaposlenih osoba, što je na mjesečnoj razini porast za 3,4 posto, a na godišnjoj za 18,2 posto.

Po podacima HZZ-a, krajem siječnja je u evidenciji nezaposlenih bilo 5.500 osoba više nego krajem prosinca prošle godine, a 25.421 osoba više nego krajem siječnja prošle godine. Trenutno su na Zavodu prijavljene 163.884 nezaposlene osobe, a otvorena su samo 13.473 radna mjesta.

Pritisak na burzu rada znatno su ublažile državne potpore za očuvanje radnih mjesta. Samo za plaće za studeni i prosinac isplaćeno je 783 milijuna kuna za više od stotinu tisuća radnika. Paket mjera produžen je na siječanj i veljaču s obzirom na produljenje restrikcija u poslovanju. U mjere su uključeni i poduzetnici pogođeni posljedicama potresa, a proširen je i opseg djelatnosti koje imaju pravo na novčanu potporu države.