Marsovski krateri pričaju priču o turbulentnoj povijesti Crvenog planeta, a od kraja prošle godine - ima ih dva više. Sunčev je sustav pun krhotina i stijena, što znači da udar meteora u Mars ne znači da Zemlji prijeti opasnost. Razlika između našeg Zelenog planeta i proverbijalnog rodnog kraja negativaca iz Rata Svjetova je što Mars ima jako, jako tanku atmosferu koja ne stigne spaliti svemirske stijene prije nego što se one zabiju u površinu.

Ono što je zainteresiralo NASA-u, odnosno razlog zbog kojeg je agencija u četvrtak organizirala posebnu konferenciju za novinare dva su znanstvena rada koji će izaći u časopisu Science. Udari koji su napravili dva nova kratera dokumentirali su NASA-ini roboti na tlu i u orbiti, što nam je pružilo velik broj novih znanstvenih resursa. Konkretno, ove brojke astrogeolozima daju jedinstven uvid u unutaršnjost Marsa.

Ove će informacije znanstvenicima dati mogućnost otkrivanja razloga, odnosno načina na koji se nekad vodom prekriven planet postupno pretvorio u radioaktivnu pustinju.

Jedan od dva udara također je najjači ikad zabilježen među unutarnjim planetima Sunčevog sustava, tvrdi Philippe Lognonné, glavni autor novoobjavljenih studija. Veći krater ima promjer 150 metara i dubinu od 21 metar te je nastao tako nasilno da je izbacio kamenje u radijusu od 40 kilometara, kaže Liliya Posiolova, nadzorna znanstvenica Svemirskih znanstvenih sustava Malin, koja upravlja dvjema kamerama na NASA-inom orbiteru Recoinnaissance.

Udar je izazvao potres magnitude 4 koji je detektirao InSightov seizmometar udaljen 3500 kilometara, dok su kamere na Mars Reconnaissance Orbiteru promatrale krater iz svemira.

Orbiter najčešće snima rezultate manjih udara koji na površini ostavljaju brazde promjera par metara, no ono što su snimili znanstvenici iz Posiolovinog tima puno je veće od najvećeg kratera snimljenog do sad. Štoviše toliko je velik da im je skoro promakao.

'Radi se o ogromnom području, a naš je cijeli sustav treniran kako bi vidio manje kratere. Kad gledate okom, gledate mrlje' rekla je Posiolova. Krater je snimljen 11. veljače, no znanstvenici su znali da imaju i druge slike površine snimljene na dnevnoj bazi, pa su 'premotali' do trena kad je krater nastao. Posiolova je potom pokupila podatke snimljene NASA-inim InSight roverom koji može pratiti potrese te je udar zabilježila na badnjak 2021. - i u tom se trenu sve savršeno uskladilo.

Seizmički signali podudaraju se s nastankom novog kratera, piše Washington Post.

Seizmički su se podaci nakon toga mogli analizirati u kontekstu udaljenosti udara, što je pomoglo rafinirati postojeće modele planetarne unutrašnjosti. Veći od dva kratera vjerojatno je napravio objekt veličine pet do dvanaest metara, kaže Posiolova. Da se zabio u Zemlju, taj bi objekt u cijelosti izgorio u atmosferi.

Samo podrijetlo meteora je nepoznato, no velike su šanse da su stigli iz asteroidskog polja između Marsa i Jupitera.

'Ovi su udari zbilja veliki, no mi na Zemlji ne moramo brinuti - nas čuva naša atmosfera', rekao je Lognonné.

Prašina se nakuplja na solarnim panelima koji stvaraju energiju za stacionarnu sondu američke svemirske agencije i prazni njegove baterije, rekao je na brifingu geofizičar Bruce Banerdt iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon, glavni znanstvenik misije InSight.

InSightova misija, koja je pomogla otkrivanju unutarnje strukture Marsa i njegove seizmičke aktivnosti, izvorno je bila planirana na dvije godine, ali je produljena na četiri. Kad nestane struje, NASA će izgubiti kontakt s InSightom, rekao je Banerdt.

'InSight je bio uspješan iznad mojih očekivanja', rekao je Banerdt za Reuters. 'Odredili smo debljinu kore, veličinu i gustoću jezgre te detalje strukture plašta. Prvi put imamo detaljnu kartu duboke unutrašnjosti drugog planeta - osim Zemlje i Mjeseca.'