GENERACIJA ALFA

Digitalni knjižnični orgazam

Objavljeno: 27.05.2012 09:00 / Kristian Benić

Foto: Ostale fotografije KB / KB

Predvidi! Predvidi! Predvidi! Mantra je koju konkurentskoj borbi okrenut brzi i okrutni tržišni svijet opetovano ponavlja. A kako izgleda kada se taj 'predviđeni' svijet i brže nego što vjerujemo sudari s mirnom, tihom i pomalo uspavanom 'ljepoticom' - školskom knjižnicom - pitamo se u novoj futurološkoj avanturi prema jednoj od većih revolucija u povijesti obrazovanja

'Promjene su nužne i one utječu kako na javni, tako i na privatni sektor. Pred svim organizacijama stoje novi izazovi i novi konkurenti od kojih svaki može pozvati na restrukturiranje ili ukidanje poslovne organizacije. Ustanove javnog sektora nemaju zajamčen vijek trajanja niti konstantno financiranje. Poput poslovnih subjekata, one moraju razmišljati strateški; one moraju predvidjeti nove oblike učinkovitosti; one moraju otkrivati nove stvari.' Ovo nije još jedan pokušaj primjene pomodnog neoliberalnog diskursa na javnu sferu ugroženu nasrtljivim korporativnim piranama. To je inspirativna misao iz korisne knjige 'Marketing u javnom sektoru - put do bolje izvedbe' Philipa Kotlera i Nancy Lee kroz koju se pokušava dobronamjerno utjecati na efikasnost i snažniji uspjeh institucija i proizvoda javnog sektora, sfere djelovanja koja rijetko pokreće i inovira, već obično sa strane promatra ishode transformacija nadajući se one neće pogoditi baš nju. I što je posebno bolno, drastičan negativan stav prema promjenama se razvija unutar sustava koji raspolaže nezanemarivim financijskim, logističkim i posebno zanimljivim ljudskim kapacitetima. Jedan od snažnijih i za budućnost esencijalnijih kapaciteta javnih ustanova leži u školskim zbornicama i učionicama, ali i u prostoriji dragoj svim ljubiteljima pisane riječi - školskoj knjižnici.

Knjižničar iz Đurđenovca i Apple

Upravo opisano stanje stvari razlog je zašto je 19. siječnja 2012. tijekom predstavljanja iBooks 2 i iBooks Authora na pozornici muzeja Guggenheim u New Yorku stajao viši Appleov 'Senior Vice President for Worldwide Product Marketing' Phil Schiller govoreći: 'Mi želimo nanovo izumiti udžbenike', a Roger Rosner, 'Vice President for Productivity Applications', poručio je: 'Očito, ni jedan tiskani udžbenik se ne može natjecati s našima.'

Jedan od omiljenijih načina provođenja školskog vremena izvan razreda mi je upravo boravak u knjižnici u kojoj pažljivo pratim sprema li se što za otpis ne bi li postalo dijelom vlastite zbirke, a u funkciji je redovito i kamera mobitela N97  kroz čiju memoriju su prošle na stotine megabajta stranica knjiga koje se potom redovito pregledava na tabletima negdje između Buja i Rijeke. Upravo spomenom pitanje digitalnosti i pregledavanja fotografija knjiga dotakli smo samu srž školskih knjižnica budućnosti, svih knjižničarskih snova, nada i traumatičnih strahova te razlog zašto knjižničar mora postati otkačeni inovator 'iz garaže' ako želi raditi ono u čemu je najbolji - širiti kulturu čitanja i učenja. Nećemo izreći preveliko otkriće ako utvrdimo da knjige intenzivno i nezaustavljivo kreću prema prostoru digitalnosti. Upravo lektire, najčešći predmet posudbe i razlog sramežljivog ulaska učenika u školsku knjižnicu, čak i u hrvatskim okvirima kroz projekt kao eLektire doživljavaju intenzivne transformacije.

Svesci na čijim smo stranicama donedavno čitali smiješne napomene ('Wertheru, ubij se već jednom, moram pišat'!') koje smo potom po povratku knjige morali opravdavati knjižničarkama u novom svijetu svima s temeljnom tehnološkom opremom postaju dostupni u sekundi. Bez papira, bez odlaska u knjižnicu, bez knjižničara! Prema istraživanju 'Putokazi za izradu smjernica za rad školskih knjižnica - analiza stanja školskih knjižnica u školskoj godini 2010/2011.' Mire Zovko i Veronike Čelić Tice, knjižna građa u osnovnim školama iznosi 4,54 milijuna svezaka, u srednjim školama 2,19 milijuna svezaka, a 2009. stručno vijeće je činilo oko 970 školskih knjižničara! Brzina kojom digitalizacija broj svezaka čini potpuno nebitnim je pritom fascinantna, jer u trenu digitalizacije npr. 'Zlatarovog zlata' broj suvišnih primjeraka na policama mjeri se u tisućama!

Prokleto bolja!

Nije samo čin digitalizacije taj koji po sebi dramatično izaziva knjižničarovu poziciju, već je riječ o cijelom nizu dodatnih mogućnosti i karakteristika koja digitalnost omogućuje. Navedimo samo neke.

Prokleta društvenost
Kako svi oblici sadržaja postaju društveni i na određeni način integrirani s društvenim mrežama, tako se u istom pravcu kreću i knjige. Ovisno o kvaliteti solucije u svakom trenu čitanja 'Lovca u žitu' dijelit će se statusi na društvenim mrežama, pisati komentari, ulaziti u razgovore o knjizi s dojučerašnjim strancima... Monopol posjedovanja informacije i njezina zarobljenost u učionicu ili sobu učenika u potpunosti nestaje.

Prokleta interaktivnost
Prošlo je vrijeme u kojem je interaktivnost značila običan hyperlink. Čitajući Camusovog 'Stranca' paralelno pregledavamo i 'Mit o Sizifu', a tijekom čitanja 'Dunda Maroja' listamo rječnik na kraju knjige ne bismo li razumjeli Držićev jezik dovoljan je dodir prsta i prikladno se prezentira cijelo značenje Pometova: 'Ma sam zaljezao u veliku konsideracijon, a imam danaska fačende velike činit, fačende dostojne od Pometa.' Lektira se obrađuje izradom mashupa 'Vlaka u snijegu' i 'Družbe Pere Kvržice' kao što su 'Ponos i predrasude' Jane Austin završile u društvu sa zombijima.

Prokleto bogatstvo
Količina sadržaja postaje enormna i više nisu uz strah od zakasnine posuđene jedna ili više lektira, već sve koje su na webu! Nakon što je profesor/ica izložila listu ,odlazak u knjižnicu postaje suvišan, jer su one istog trenutka u torbi!

Prokleta ljepota
Iako je smisao lektire u pisanoj građi, ne primijetiti i naposljetku ne iskoristiti mogućnosti grafičkog dizajna i čudesa poput retina zaslona je ludost. Ilustracije uz Verneov '40 000 milja pod morem' osvajaju kao i 'Clone Wars'.

Do 2020., veći broj učenika će posjedovati odgovarajuću tehnološku napravu za konzumaciju knjiga te će u skladu s navedenim 'prokletstvima' biti digitalizirano minimalno tisuću klasičnih naslova na hrvatskom jeziku! To je, dakle, svijet s kojim se već danas u fragmentima susreće uobičajeni školski knjižničar naviknut na snalaženje u ambijentu pisanih signatura, uređivanja polica, brige za nabavu i otkup, održavanje knjiga... Čini se da će i prije ostvarivanja Standarda za školske knjižnice, a pojedine su doista samom fizičkom pojavom izrazito tužna mjesta, nametnuti ovo teško pitanje koje ulazi u samu srž postojanja knjižničara. Užasno okrutan laboratorij suvremenog svijeta koji neće moći zaustaviti ludističko razmišljanje.

Startup knjižničar – inovator, motivator, mentor…

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović izjavio je tijekom Noći knjiga, u kontekstu govora o dosadi u školi, kako će djeci, ako više vole e-knjige, one biti i uvedene. Svakako pozitivno razmišljanje usmjereno prema duhu 2020. godine. Dublji je problem to što čitanje nije tako trivijalna aktivnost čija je jedina funkcija zabava - zapravo najbolji sadržaji i elementi koji doista utječu na kognitivni razvoj djeteta najčešće su teški, dosadni, naporni... Sve navedene sjajne mogućnosti e-knjiga možda jesu privlačnije od tiskanog papira, ali one nisu nikakvo jamstvo da doista dolazi do povećavanja količine pročitanog, napredovanja stupnjeva razumijevanja ili pak razvoja takve ljubavi prema čitanju da djeca preko kreditnih kartica od roditelja u e-knjižarama ne kupe 'Angry Birdse' ili bobice za Štrumfove, već knjigu.

I kada se čini da smo došli do tame tunela javlja se tračak svjetlosti. Ako budu dovoljno vrijedni, agilni, nekonvencionalni, dinamični, kreativni i hrabri, knjižničari će upravo u tom prostoru koji zahtijeva kreaciju prepoznati šansu za daljnji razvoj i ulogu. Samo tako knjižnica će iz servisa za posudbu knjige prerasti u punokrvni hram knjige koji razvija kulturu čitanja i pisanja, produkcijom vlastitih sadržaja u svim oblicima kreira trendove i unosi sreću u živote pojedinaca dublju od nabavke iPhonea 15 (2020. je godina, ne zaboravimo). Knjižničar tek kao 'stvaratelj' - usluga, doživljaja, akcija, aplikacija, tvitova, blog postova, videa, intelektualnog djela (...) doista postaje pojedinac koji anticipira promjene, reagira na krize i u školskoj 'garaži', u knjižnici od četrdesetak kvadrata, stvara odgojnu čaroliju u kojoj samo manjina već i sudjeluje.

Stoga vjerujem da će, što prije školski knjižničari punom snagom osvijeste kako broj svezaka i pitanje tradicionalnog otkupa neće značiti više ništa ili nešto bitno drukčije nego sada, postati jasnije hoće li pobijediti Philip Schiller ili knjižničar iz Đurđenovca. Iščekivanje. Prokleto orgazmično.

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu