Alfa generacija

Inventura - od 3D naočala do Star Trek filozofa

Objavljeno: 24.06.2012 11:17 / Kristian Benić

Foto: Ostale fotografije Shutterstock / KB

Ocjene su zaključene, hodnici opustjeli, a zvuk razgovora i smijeha zamijenili cvrčci ili potpuna tišina. U tom za školu tužnom ambijentu pretresli smo najzanimljivije prošlogodišnje odgojno-obrazovne fenomene koji su indikator gradnje ljepše budućnosti. Jedna od rijetkih inventura koju nam nije dosadno izrađivati…

Provesti inventuru sustava odgoja i obrazovanja u zemlji koja već četiri godine živi u diskursu, ali i brutalnoj realnosti recesije, nije nimalo jednostavno. Drugačije ni ne može biti kada budućnost podrazumijeva enormno ulaganje u ljudske kapacitete, tehnologiju i uvjete rada, a investicijska sredstva jedva postoje za esencijalnije i opipljivije projekte. Regresi, troškovi prijevoza, kolektivni ugovori i slične teme usisale su dobar dio mentalnih kapaciteta, dok je ključno pitanje, kako ulagati u znanje i kvalitetne ljude, postalo 'sramežljivo'. No entuzijasti i optimisti koje zanima stvaranje, uspjeli su održavati tračke nade.

Bauk državne mature kruži Hrvatskom

Započinjemo naopako – završetkom godine i halabukom oko državne mature. Tema je kroz neartikuliranu komunikacijsku buku i želju medija za senzacionalizmom iznimno loše tretirana, iako važnošću nadmašuje živote jedne generacije. Poruka za budućnost kakvu tražimo kroz alfa generaciju? Upravo ta da se pri izvještavanju i komunikaciji o obrazovanju prvenstveno treba voditi stvaralaštvom, a ne lovom na izjave ministra koje se, pak, pakira u senzacionalističke pakete.

Vjerujemo da je državna matura centrirana oko hrvatskog jezika odlična do one točke u kojoj valorizira čitalačke navike, sposobnosti interpretacije i kreativnog stvaranja učenika, a definitivno nije ohrabrujuće kad ciljeve hrvatskog jezika obilježava tradicija XIX. stoljeća i želja za imaginarnim jezičnim identitetima. Čitanje je vještina u funkciji unapređenja pojedinca, njegova djela i, posljedično, sudbine. Problem lektire najbolje pokazuje opseg poremećaja.

Čitanja, čitanja im dajte!

Rad na čitanju jedan je od smjerova prema budućnosti, pa su svakako zanimljivi programi poput i ove godine održanog 'Čitanjem do zvijezda', gdje se kroz natjecanje ove godine uživalo u kriminalističkim romanima. Riječ je o krupnim izazovima i za knjižničare koji pokušavaju osmisliti svoje novo postojanje u kompleksnom svijetu gdje ih ne štede loše čitalačke navike i kultura digitalnog.

U tom kontekstu Toni Markotić, knjižničar u OŠ J. J. Strossmayera u Đurđenovcu kojem smo zaželjeli sudbinu Applea,  na zanimljivom je pravcu djelovanja. U njegovoj knjižnici populariziraju se redatelji ne-hollywoodskih i artistički vrednijih filmova Majid Majidia, Zhang Yimoua, Abbasa Kiarostamia i Louisa Mallea, dok je knjižnica i središnje mjesto za korištenje interneta u kreativne i nastavne svrhe, pri čemu se npr. na satovima glazbene kulture koristi YouTube. U knjižnici je u godini ACTA i Anonymous paranoje organizirana i grupa učenika s kojima se kroz neformalno druženje razgovaralo o njihovom pogledu na medije, autorska prava, marketing, estradu, kulturu... čime je poticano kritičko mišljenje, sloboda govora te umijeće slušanja. Smjer koji valja slijediti.

Filozofija mališanima?!

Budućnost donosi radikalno interveniranje u obrazovne sadržaje, pri čemu će i filozofija dobiti potpuno novo tretman. I ovu je godinu preživio projekt Pogled u vlastito mišljenje, pomoću kojeg se s učenicima dobi od 8 do 12 godina provodi program poznatiji kao "Mala filozofija",  čime se ta apstraktna i naizgled nepotrebna disciplina na adekvatan način uvela među mališane koji su se upustili u rasprave o pravdi, dobrobiti, znanju…

A da filozofija više nije nešto što treba opstojati kao nedorečen predmet na kraju školovanja u gimnaziji, dodatno učinjen odbojnim zastarjelim udžbenikom Borisa Kalina, svjedoči nova knjiga Borana Berčića, ove akademske godine tvorca i fakultetskog kolegija o filozofiji Zvjezdanih staza.  Berčićeva Filozofija je zamišljena kao djelo koje o problemima smisla, smrti, slobodne volje, moralne odgovornosti (...) raspravlja na pojmovno koncizan i poučan analitički način, čime se u obrazovanje uvodi sadržaj koji doista postaje aparat za život i posao, a ne samo mrtve napamet naučene nerazumljive teze o npr. Parmenidu.

Mesijanska tehnologija

I profesori su počeli učiti na sve neobičnije načine -  na metodičkom skupu učitelja i nastavnika matematike s nazivom 'Inovacije u nastavi matematike' posebna atrakcija je bilo predavanje Snježane Starčević koja je matematičarima stavila naočale za 3D i prikazala kako dijagonalni presjeci geometrijskih tijela izgledaju ako ih se stvori s 3D alatima nove GeoGebre!

Primjer dostojan SF-a u učenju kakav volimo. Također, i kroz 2011/2012 "udarnička" ekipa je tvitosferom širila glas i o ovom događaju, te postavila standarde kvalitetne rasprave, što mreži svedenoj na 140 komunikacijskih znakova često nedostaje. Tviteraši poput @jklicinovic, @ssuljic, @ivicakartelo  @LidijaKralj  i mmnogi drugi odgojno-obrazovni djelatnici otvaraju cijeli niz tema iz sfere edukacije, obavještavaju o novostima, a ne libe se otvoriti i posebno osjetljivu temu zapošljavanja i nevjerojatne negativne selekcije koja nagriza školsko tkivo.

Prezencija školskog stvaralaštva je i dalje loša, pa kada se u Google upiše 'hrvatski učenici', javljaju se uglavnom vijesti o pušenju, alkoholu, ogromnom neznanju, neradništvu, a ne priče poput one o Tomislavu Iliću  iz Srednje škole za elektrotehniku i računalstvo iz Rijeke koji je napravio potkožni čip kojim dokida novčanik i sve iskaznice.

Sudeći prema komentarima, čitatelje nije impresionirala ni nagrada Microsofta za soluciju softvera, već je prepoznata težnja za kontrolom ljudi. Ipak, treba shvatiti širu sliku - uz vijest o hrvatskom učeniku imamo pojam stvaralaštva, a ne crnu kroniku i moraliziranje. Tehnologija je u razred ušla i na novim razinama, pa je u trima školama eksperimentalno proveden projekt e-imenik koji će postupno postati standard rada i vrednovanja. Nastale su i pojedine zanimljive aplikacije poput Ružnog pačeta i Ježića i Matka koje u perspektivi imaju fenomenalnu edukativnu svrhu, dok je pokrenut i simpatičan portal Bioteka  za sve one sklone proučavanju tajna živog svijeta.

Kroz svo to more digitalnih novosti sve se više počinje razmišljati i o sigurnosti najmlađih, pa je osnovan Centar za sigurniji internet, čemu smo posredno kroz akciju Sigurniji internet za djecu i mlade i mi dali podršku. Koju će pak srednju školu upisati, osnovnoškolcima i njihovim roditeljima sada u prostranstvima natrpanog interneta može pomoći nova tražilica.

Strategija

Za sustav koji je pod upravom Ministarstva, činjenica promjene vlasti možda će se s obzirom na nagomilane ambiciozne planove dugoročno pokazati najznačajnijim događajem školske godine 2011/2012.. Nastale su tako Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije  koje za cilj imaju kreiranje strategije koja će dugoročno određivati našu stvarnost. Probleme znamo, gotovo ih je izlišno i ponavljati, a svakako je cilj da strategija izbjegne sudbinu osamljenog PDF dokumenta i postane sredstvo mijenjanja realnosti.

Nije sve tako tmurno ili, pak, savršeno, kako umovi sklono crno-bijelom pogledu pokušavaju promatrati sustav odgoja i obrazovanja, iako je potpuno jasno kako mu je potrebno više dinamika i rada. Kroz alfa generacija tekstove izrekli smo gomilu maštanja i nada, a pitanje je da li će 2100. godine kada digitalni arheolozi budu čitali naše tekstove umirati od smijeha zbog naivnosti ili će im se činiti proročanskima. Nadamo se da neće doživjeti sudbinu klasične futurologije koja je predviđala leteće automobile i satelitske gradove 2000. godine ne bi li Mjesec ostao jednako siv, a automobili nikad dalje od letenja. Sjedamo u DeLorean DMC-12 da provjerimo našu sudbinu.

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu