JELENIN KULTURNI GREBEN

Stiže dizajnerska zvijezda Karim Rashid

Objavljeno: 23.09.2012 09:00 / Jelena Mandić-Mušćet

Foto: Ostale fotografije promo / promo

Na provokativnoj izložbi 'Ideologija ljepote' u MSU-u posjetitelji će teško odgonetnuti gdje završavaju umjetnička djela, a gdje počinju Rashidovi dizajnerski predmeti

Jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih dizajnera današnjice, Karim Rashid, posjetio je prije dvije godine Muzej suvremene umjetnosti, oduševio se muzejskom kolekcijom i zgradom te izrazio želju da svoje objekte, kojima ustrajno pomiče granicu dizajna, prezentira upravo u novozagrebačkome Muzeju.

Iako se činilo da je to, zbog financijskih i organizacijskih teškoća, nemoguć projekt, uspjeli su ga realizirati muzejski savjetnik MSU-a Tihomir Milovac i novinarka Sanja Muzaferija, povezavši se s proizvođačima Rashidovih predmeta i međunarodnim muzejom dizajna Neue Sammlund u Muenchenu koji posjeduje veliku količinu umjetnikovih radova.

Mnoge od njih vidjet ćemo narednoga mjeseca u Zagrebu, na izložbi američkoga dizajnera egipatskoga podrijetla koji će svoje atraktivne i nagrađivane radove inkorporirati direktno u stalni postav Zbirki u pokretu MSU-a. Na provokativnoj izložbi 'Ideologija ljepote' posjetitelji će teško odgonetnuti gdje završavaju umjetnička djela, a gdje počinju Rashidovi dizajnerski predmeti, čime MSU želi potaknuti raspravu o odnosu umjetnosti i dizajna. Ujedno, izložbom dizajnerske megazvijezde MSU daje podršku hrvatskoj dizajnerskoj sceni koja je živnula nakon dugogodišnje krize.

Dok najšira publika čeka svjetsku dizajnersku mega zvijezdu čija se 'Ideologija ljepote' otvara 19. listopada, zaljubljenici u likovnu avangardu 25. rujna u MSU-u ne bi smjeli zaobići retrospektivnu izložbu 'Traganja' Miljenka Horvata, najmlađega člana legendarne grupe Gorgone i pionira kompjutorske grafike koji je šezdesetih godina preselio u inozemstvo i, unatoč zapaženoj umjetničkoj karijeri, u zagrebačkim krugovima ostao prilično nepoznato ime.

Kustosica izložbe Radmila Iva Janković to objašnjava činjenicom da je Horvat (autor zanimljivih kolaža, gestualnih crteža, fotografija i slika bliskih poetici apstraktnog ekspresionizma) bio samozatajan tip koji nije želio podilaziti publici i postati komercijalan. Umjetnost je za njega ostala 'najdublja vokacija', a za život je zarađivao kao arhitekt, profesor, dizajner…

Gorgonski duh u njemu je prepoznao Josip Vaništa, slikar i profesor na Arhitektonskom fakultetu, fasciniran studentovom erudicijom i talentom. Horvat je dinamično komunicirao i s ostalim gorgonašima poput Julija Knifera i Radoslava Putara, a nomadski karakter odveo ga je najprije u Pariz, a potom u Montreal, gdje je 1969. godine postao voditelj Audiovizualnog centra pri Sveučilištu u Montrealu i vrlo brzo se sprijateljio s grupom programera koji su surađivali s umjetnicima privrženima suvremenoj tehnologiji. Počinje raditi kompjutorske grafike i postaje jedan od izdavača prve u svijetu objavljene grafičke mape kompjutorskih grafika.

Eksperimentalni, tragalački duh Horvata povezuje i s Antunom Motikom, još jednim umjetnikom čija su djela dobro poznata stručnoj, ali ne i široj javnosti. Dok je najmlađi Gorgonaš bježao u svijet, Motika se skrivao unutar četiri zida atelijera, izvodeći pionirske luminokinetičke eksperimente na staklu, foliji, fotografiji, rendgenskom filmu, metalu, pleksiglasu…

Izložba 'Od Futuropolisa do Muzike svjetla' kustosice Ivane Janković, što se također otvara 25. rujna u MSU-u, prvi put će na jednom mjestu pokazati da je Motika bio jedan od najvažnijih umjetničkih eksperimentatora i vizionara te da je ostavio traga na području arhitekture, kazališne scenografije, reklame, industrijskog dizajna i slikarstva.

Sezona jesen/zima u MSU-u donijet će i retrospektivu Mladena Stilinovića, jednog od najuglednijih živućih hrvatskih umjetnika u svijetu koji desetljećima upozorava na negativnosti ekonomskih, političkih, kulturnih i inih sustava. Stilinović se opire autoritetima svih vrsta još od mladosti, kada je odlučio da neće završiti fakultet. Retrospektiva 'Nula iz vladanja' podsjetit će nas na sve umjetnikove cikluse i cinične konstatacije poput parole 'Rad je bolest', zbog koje nam je Stilinović svake godine sve aktualniji i draži.

Just tweet it

Play of the day

Uvjeti korištenja | Kontakt | Oglašavanje | Promocija | Impressum | Pomoć
© T-Hrvatski Telekom 2013. Sva prava pridržana.
Odaberi temu