vojna intervencija

Obljetnica NATO bombardiranja Srbije, veleposlanici žale za nedužnim žrtvama

23.03.2024 u 12:45

Bionic
Reading

Veleposlanici Francuske, Italije, Njemačke, Norveške, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva u Beogradu u subotu su u zajedničkom priopćenju, uoči 25. obljetnice početka NATO bombardiranja tadašnje SR Jugoslavije, ocijenili da je to bila "vojna intervencija koju nitko nije želio", istaknuvši "duboko žaljenje zbog izgubljenih ljudskih života na Kosovu i u Srbiji"

Zapadna vojna alijansa NATO započela je 24. ožujka 1999. zračne napade na teritorij Savezne Republike Jugoslavije poslije odbijanja Beograda da potpiše sporazum o Kosovu iz Rambouilleta.

Članice NATO-a pokušale su pridobiti suglasnosti UN-a, čemu su se usprotivile Kina i Rusija, najavivši veto, pa je NATO bez odobrenja UN-a pokrenuo zračne udare koji su trajali do 10. lipnja 1999. Tada je u Kumanovu postignut sporazum koji je nalagao povlačenje jugoslavenskih vojnih i policijskih snaga s Kosova i uspostavljanje Privremene administrativne misije UN-a (UNMIK).

Povlačenje vojske i policije pratio je i egzodus desetaka tisuća srpskog stanovništva s teritorija Kosova, a kosovski parlament je u veljači 2008. uz većinsku podršku Zapada jednostrano proglasio neovisnost. Državnost Kosova danas, prema podacima kosovskih vlasti, podržava stotinjak zemalja članica UN-a, dok Srbija Kosovo smatra svojim teritorijem.

Proces normaliziranja odnosa Beograda i Prištine započeo je u travnju 2013. briselskim sporazumom pod pokroviteljstvom EU-a, a taj proces - uz uzajamna optuživanja - prate stalne napetosti.

Veleposlanici vodećih zapadnih zemalja u današnjem priopćenju naglašavaju kako je "operacija Saveznička snaga osmišljena da natjera Slobodana Miloševića, tadašnjeg predsjednika SRJ, da prekine zlostavljanje civilnog stanovništva na Kosovu, da spriječi humanitarnu katastrofu i omogući izbjeglicama i raseljenima povratak, a humanitarnim organizacijama pristup Kosovu".

Operacija je, kako navode, "pokrenuta nakon što su iscrpljena sva politička i diplomatska sredstva da se Slobodana Milošević uvjeri u diplomatsko rješenje pregovorima i za mir na Kosovu".

"Operacija Saveznička snaga nije bila usmjerena protiv naroda Srbije i osjećamo duboko žaljenje zbog izgubljenih ljudskih života na Kosovu i u Srbiji", naglašava se u zajedničkom priopćenju u povodu 25. obljetnice početka NATO bombardiranja SR Jugoslavije.

Veleposlanici, uz žal "za izgubljenim životima nedužnih", naglašavaju kako razmišljaju o "našoj zajedničkoj budućnosti sa Srbijom i Kosovom u europskoj obitelji naroda".

"Podržavamo nalaženje rješenja za spor između Kosova i Srbije, što je hitno pitanje europske sigurnosti, i uvjereni smo da je potpuna primjena Ohridskog sporazuma postignutog pod okriljem i posredstvom Europske unije najbolji put naprijed ka miru i stabilnosti u korist naroda koji žive u Srbiji i Kosovu", poručeno je u priopćenju.

Ohridski sporazum iz ožujka prošle godine je aneksima nadograđen sporazum na koji su se Beograd i Priština obvezali u Bruxellesu u veljači te godine, ali u njegovom provođenju nije napravljen pomak ka zajednički prihvatljivom rješenju jer Kosovo želi da ga Srbija prizna, a Beograd to kategorički odbija učiniti.

"Partnerstvo je način na koji možemo zajedno graditi mirnu i stabilnu budućnost kakvu naši narodi zaslužuju", navodi se na kraju zajedničkog priopćenja veleposlanika Francuske, Italije, Njemačke, Norveške, SAD i Ujedinjenog Kraljevstva.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić izjavio je u subotu da će nazočiti sjednici Vijeća sigurnosti UN-a koja je za 25. ožujka, u povodu 25. obljetnice bombardiranja, zakazana na zahtjev Rusije. Dačić je Tanjugu rekao kako je još uvijek upitno da li će se ta sjednica i održati.

On je naveo kako je do sada bila praksa da, kada neka od stalnih članica VS-a zatraži održavanje sjednice, to svi prihvate, ali je ocijenio da to ne mora vrijediti i u slučaju Srbije, "jer ne bi bilo prvi put da se prekrši dogovor i da se napravi nešto suprotno".